SERVIS POSEBNIH NASLOVA SAD-HOLOKAUST

Nadnaslov:Muzej Holokausta u Washingtonu Naslov: Bolno svjedočanstvo pakla Podnaslov:Muzej, kojeg će u prisutnosti predsjednika država i vlada inaugurirati u četvtak predsjednik Clinton, posvećen je spomenu na 11 milijuna žrtava nacističkog ludila prije i tijekom 2. svjetskog rata Piše: Robert KOCH, AFP WASHINGTON - "Mi smo cipele. Posljednji svjedoci", piše iznad mostića gdje s jedne i druge strane na tisuće cipela još svjedoči o postojanju njihovih vlasnika. Pola stoljeća nakon pobune u Varšavskom getu (Poljska), ti tihi svjedoci nacističkog genocida dio su bolnog svjedočanstva muzeja Holokausta kojeg će u četvrtak u Washingtonu inaugurirati predsjednik Bill Clinton u nazočnosti brojnih predsjednika država i vlada i tisuća preživjelih iz tih logora smrti. "Mi smo cipele djece i djedova Praga, Pariza i Amsterdama", piše na natpisima. "I pošto smo od kože a ne mesa i krvi, umakli smo paklenoj vatri". Izgrađen u središtu američke prijestolnice natječajem privatnih fondova u iznosu od 168 milijuna dolara, "Muzej Sjedinjenih Država u spomen na Holakaust" posvećen je spomenu na 11 milijuna žrtava nacističkog ludila prije i tijekom Drugog svjetskog rata: Židova, ali i ratnih zatvorenika bivšeg Sovjetskog Saveza i Poljske, glumaca putujućih družina, hendikepiranih, homoseksualaca, političkih oporbenjaka i vjerskih otpadnika. S arhivama (20.000 tomova), popisima preživjelih i predvorjem Sjećanja, radi se o najvećem centru o Holokaustu na svijetu. "Želio sam stvoriti silničko ozračje gdje vas stalno prati osjećaj da vas promatraju", objašnjava James Freed, arhitekt koji je zamislio muzej. "Želio sam da svaki posjetitelj pođe stubama smrti", dodaje taj židov koji je pobjegao iz nacističke Njemačke 1939. godine u dobi od 9 godina. Za podizanje ovog svjetskog spomenika, koji simbolizira spuštanje u pakao, upotrijebljene su opeke, čelik i drvo: opeke simbolizirajući krematorije, čelik za bodljikavu žicu logora i drvo za barake. Međunaslov: Sjećanje i upozorenje Izgrađeno pod paskom Elie Wiesela, dobitnika Nobelove nagrade za mir, to zdanje nadahnjuje se klasičnom muzeologijom izlažući užasnutom pogledu posjetitelja stotine predmeta - prugaste uniforme zatočenika, uniforme njihovih mučitelja sve do četkica za zube pogubljenika, koje su također nijemi svjedoci "konačnog ishoda". Korištene su i najnovije audiovizualne tehnike, a posebno vlastoručni spisi, kako bi se opovrglo one koji danas niječu postojanje logora. "Moramo se po svaku cijenu sjećati Holokausta, jer nas upućuje koliko je krhka demokracija i što se događa kada njene institucije više ne vrše svoju ulogu", izjavljuje Edward Linenthal, profesor teologije na sveučilištu Wisconsin. Autori nacrta nisu zaboravili podsjetiti na odsustvo podrške američkih vlasti židovskoj dijaspori tijekom rata. U pismu od 14. kolovoza 1944. godine, pomoćnik ministra obrane John McCloy smatra da bi bombardiranje logora bilo "sumnjive učinkovitosti", dok židovske organizacije preklinju administraciju da izvrši zračni napad. "Željeli smo učiniti nešto kako bi se najmlađi Amerikanci nakon posjeta muzeju pitali: "Što bih učinio da sam živio u to doba?", objašnjava Harvey Meyerhoff, predstavnik uprave. Muzej, u kojem će ulaz biti besplatan, biti će otvoren za javnost od 26. travnja. Trebao bi godišnje primiti između dva i tri milijuna posjetitelja. Očekuje se da će deset šefova država i dva šefa vlada biti nazočni na inauguraciji: predsjednici Haim Herzog (Izrael), Želju Želev (Bugarska), Franjo Tuđman (Hrvatska), Vaclav Havel (Češka), Arpad Goncz (Mađarska), Lech Walesa (Poljska), Mario Soares (Portugal), Ion Iliescu (Rumunjska), Michal Kovač (Slovačka) i Milan Kučan (Slovenija), kao i premijeri Andrej Sangheli (Moldava) i Aleksander Gabriel (Albanija). (Hina) br 222254 MET apr 93