SERVIS POSEBNIH NASLOVA ITALIJA REFERENDUM

Nadnaslov:Neizvjesnost nakon izglasavanja važnih političkih promjena Naslov: Italija na raskrsnici Podnaslov:Kako na referendumu plebiscitarno prihvaćene promjene sustava pretočiti u zakone te kakav će biti sastav nove vlada, dva su osnovna pitanja koja zaokupljaju Italiju nakon referenduma Piše: Jean-Louis DE LA VAISSIERE, AFP RIM - Dvije velike neizvjesnosti dominiraju nakon referenduma koji je nagovijestio da su Talijani skloni promjenama: kako će izborna reforma o Senatu proći u parlamentu i koja vlada će biti pozvana voditi Italiju? Na referendumu je 36,9 milijuna birača prihvatilo osam referendumskih pitanja, pri čemu su dva politička pitanja dobila plebiscitarnu podršku. Pitanje o ukidanju državne pomoći strankama dobilo je 90,3 posto glasova, što je znak nemilosti prema sustavu koji je doveo do financiranja političkih stranaka uz pomoć mita, dok je pitanje o uvođenju većinskog sustava s jednim krugom glasanja za izbor tri četvrtine od 315 senatora, što predstavlja najveću novinu političkog sustava u poslijeratnom razdoblju, dobilo 82,7 posto glasova. Preostaje da se ovi prijedlozi pretoče u zakone. U prosjeku osam od deset Talijana koji su odgovorili s "da" na predložena pitanja daleko su od toga da nađu u zastupničkom domu i senatu. Rasprava bi se mogla odužiti i naići na brojne prepreke. Male stranke opiru se reformi koja bi proporcionalni sustav zadržala tek za četvrtinu senatora i mogla doprinijeti njihovoj potisnutosti. Brojnim senatorima može se dogoditi da zbog reforme ne budu ponovno izabrani. Zastupnici stare političke klase, kompromitirane financijskim i mafijaškim skandalima, strahuju od slične reforme koja bi trebala biti predložena za zastupnički dom parlamenta, kako bi se uskladio način izbora u oba doma. Stranke koje su preporučivale glasanje "za", međusobno se ne slažu. Po mišljenju sekretara Stranke demokratske ljevice (PDS - bivši komunisti) Achille Occhetta treba prihvatiti većinski sustav u dva kruga na francuski način, a ne izbor u jednom krugu poput engleskog sustava, što je preradikalno. Međunaslov: Tko će naslijediti Amata? Drugo pitanje odnosi se na vladin kabinet koji treba oformiti. Dosadašnji predsjednik socijalist Giuliano Amato objavio je da je nakon 295 dana otkako je poduzeo ekonomsko ozdravljenje njegov zadatak obavljen. Pružajući primjer bivšoj političkoj klasi on izjavljuje da želi ponovo raditi kao svučilišni profesor političke ekonomije. Predsjednik republike Oscar Luigi Scalfaro zamolio ga je da sudjeluje u raspravi u parlamentu koja bi trebala početi u srijedu. Stranke bi tom prigodom trebale iznijeti svoja gledišta o prijedlozima za budućnost. Scalfaro bi, kako navodi tisak, u subotu trebao obznaniti izbor Amatova nasljednika, nakon njegove ostavke koja će bez sumnje uslijediti u četvrtak. Stranke se ne slažu glede zamjene sadašnje koalicije (demokršćana, socijalističke, liberalne i socijaldemokratske stranke). Sekretar Socijalističke stranke PSI Giorgio Benvenuto smatra da "Amato-bis" vlada, otvorena prema drugim strankama, ne bi bila najbolje rješenje. PDS (bivši komunisti), koja je izrazila svoju podršku pokretaču referenduma Mariu Segniju, priželjkuje proširenu "institucionalnu" vladu koju bi vodio neki od sadašnjih ili bivših dužnosnika jedne od državnih institucija. Bivši komunisti tada bi se možda mogli naći u vladi, po prvi put od 1947. godine. Umberto Bossi, čelnik Lombardske lige, federalističkog i populističkog pokreta sjevera Italije, želi prijelaznu vladu i prijevremene izbore za nekoliko mjeseci, kako tradicionalne stranke ne bi imale vremena ugušiti reforme. Brojni političari razmišljaju o vladi koju bi vodio Mario Segni. No on je izjavio da "se uopće nije kandidirao", dok demokršćani, najveća talijanska politička formacija, nisu spremni podržati prebjega koji je stranku napustio početkom godine. (Hina) br 222057 MET apr 93