SERVIS POSEBNIH NASLOVA IZRAEL PRIVATIZACIJA

Nadnaslov:Borba za privatizaciju izraelske državne industrije Naslov: Privatizacija u Izraelu Podnaslov:Program, načelna opredjeljenost i interes za privatizaciju postoji, ali je očito teško ispustiti državnu kontrolu Piše: Jack REDDEN,Reuter JERUSALEM - Bez obzira na dugogodišnja obećanja političara kao i na stalni pritisak koji vrši SAD, Izrael još uvijek oklijeva s privatizacijom. "Vlada je odana konceptu privatizacije", izjavio je Amitzur Shlasky, pomoćnik direktora ureda koji rukovodi programom pretvorbe državnih holdinga. Bivši bankar osobito ističe riječ "koncept". U praksi, vladini ministri uvijek nalaze teškim odustati od moći koja proizlazi iz kontroliranja tvrtki vrijednih milijune dolara. Nisu utvrđeni precizni rokovi za privatizaciju te je napredak veoma spor. U proteklih dvanaest godina vlada je prodala samo dvanaest tvrtki, uključujući i prodaju dijelova onih nad kojima je država zadržala kontrolu. "Postoje ministri koji se iskreno zalažu za tu ideju i čine sve ne bi li se taj program ostvario, no također i oni koji se načelno također zalažu za tu ideju, no politička im volja nije toliko snažna". Ta dvojnost proizlazi iz toga što je nakon Likudove vlade usmjerene na slobodno tržište, od prošlog srpnja vladavina laburista započela s uvođenjem socijalističkih struktura, što se posebno odražava i na njegovo ministarstvo financija. Vlada posjeduje gotovo 170 tvrtki, iako oko se 90 njih ne bavi privrednim poslovima a ostala su podružnice, što još uvijek ne znači da ih nema dovoljno za privatizaciju. "Oko 20 do 25 industrijskih poduzeća kandidati su za privatizaciju", izjavio je Shlasky. Trinaest njih čini devedeset posto sveukupne vrijednosti. Na listi se nalaze divovi kao što je državni sustav za proizvodnju energije, Bezeq tvrtka koja drži monopol nad telefonskim komunikacijama te visoko profitabilna tvrtka Izrael Chemicals. Shalansky tu nije ubrojio i banke koje su već desetljeće pod neizravnim državnim vlasništvom. Privatnih fondova sa kojima bi se mogla izvršiti privatizacija također ima dovoljno. Međunaslov: Otpori privatizaciji Neke od tvrtki vjerojatno neće moći naći kupca. Izrelska je vojna industrija 1991. godine poslovala sa 239 milijuna dolara gubitka i progutala profit svih ostalih državnih industrijskih poduzeća. Gubitak se brzo smanjuje no s nedostatkom narudžbi koje je uzrokovao prekid Hladnog rata, malo je vjerojatno da će doći do značajnijeg preokreta. Druge tvrtke su, međutim,veoma atraktivne. U slijedećih šest mjeseci Shalasky se nada prodaji 65 posto udjela u tvrtki Housing and Developement Company kao i tvrtki Shekema, lancu robnih kuća koje su se razvile prodajući robu vojnim bazama. On se nada potpunoj prodaji u roku od tri godine. Početkom godine vlada je primila 200 milijuna dolara za prodaju preostalog udjela u tvrtki Industrila Buildings Limited, koja u svome posjedu ima veći dio komercijalnih prostora. Za nekoliko godina država bi mogla prodati svoju zrakoplovnu kompaniju El Al, koja se nalazi pod prinudnom upravom. Govori se i o prestrukturiranju elektroprivredne tvrtke za prodaju kao i stvaranju konkurencije prije no što se krene sa prodajom telefonske tvrtke Bezeq. "To je gotovo nemoguće, privatizacija će se i dalje odvijati veoma sporo", izjavio je jedan državni dužnosnik, strahujući da čitavom procesu nedostaje zamaha. Oporbu čine birokrati koji vode tvrtke kao i vladini ministri koji pokroviteljski odlučuju o raspodjeli vrhunskih radnih mjesta. Oni mogu stati na put privatizaciji samim time što pravovremeno ne objave relevantne informacije o tvrtkama. Činjenica da Izrael muči i problem državne sigurnosti koristi se kao argument protiv prodaje državne imovine, primjerice u zadržavanju vladine kontrole nad zrakoplovstvom i telekomunikacijama kao vitalnim. Pritisak za privatizacijom u Izraelu, kao i bilo gdje drugdje, prozlazi iz želje za povećanjem prihoda i vjerovanja da bi privatni management puno učinkovitije vodio poslove. No Izrael je također pod pritiskom SAD ne bi li rastrojio socijalističke temelje za koje Washington tvrdi da stoje na putu uspješnom gospodarstvu. To je jedno od područja glede kojeg će američki veleposlanici Izraelu uputiti javnu kritiku. Napori koje SAD ulaže ne bi li preustrojio izraelsko gospodarstvo datiraju iz 1985. godine, kada je programom pomoći spriječena hiperinflacija. Bilo je to u vrijeme predsjednika Reagana i njegove kampanje protiv uplitanja vlade u njegovo vlastito gospodarstvo. To vrijeme, kao i pritisak koji se vršio na Izrael, možda je već prevaziđeno. "Bilo je to u osamdesetima, a sada smo u devedesetima", izjavio je Dr. Roby Nathanson, direktor instituta za Ekonomska i socijalna istraživanja pri gigantskoj Histadrut laburističkoj federaciji. Histadrut je temeljni dio izraelske socijalističke strukture. "Pogledajte SAD gdje Clinton povećava poreze i želi aktivniju vladu", izjavljuje. "Nema sumnje da se zbio prevrat u gospodarskoj politici". (Hina) br 192009 MET apr 93