NASTAVLJEN SIMPOZIJ "HRVATSKA: RATNE POSLJEDICE I OBNOVA" RAZGOVOROM O BOSNI

BOSNI ZAGREB, 17. travnja (Hina) - "Ima li ijedna riječ danas u svijetu koja je potresnija, koja više užasava i zbunjuje, više pada na savijest svakog poštenog čovjeka nego riječ Bosna?", upitao se Jure Šutija, koordinator Međunarodne hrvatske inicijative (MHI) i predsjedatelj razgovora o Bosni koji se danas vodio u sastavu simpozija "Hrvatska: ratne posljedice i obnova" u prostorijama HVEP-a. Citirajući komentar Antonya Lewisa (Entoni Luis) iz New York Timesa, Šutija je istaknuo da je "san o ujedinjenoj Europi umro radi Bosne onoga trenutka kada je Europska zajednica odbila djelovati protiv srpske agresije, ne čineći ništa za zaustavljanje tog masovnog nacističkog pokolja na svom vlastitom kontinentu". Koordinator Međunarodne hrvatske inicijative Jure Šutija također je ocijenio da postoje različiti pokušaji stvaranja neke druge Bosne te ih je osudio. Prvi takav pokušaj je, ustvrdio je nadalje Šutija, "pokušaj podjele Bosne po formuli iz Karađorđeva gdje šefovi tuđih država dijele teritorij europski priznate države". "Druga je opcija bio pokušaj stvaranja fundamentalističke Bosne, koju je", dodao je Šutija, "sigurno osmislila beogradska propagandna kuhinja, kako bi našla opravdanje za apokaliptičnu agresiju na Bosnu". I Vance-Owenov plan državnog uređenja Bosne i Hercegovine Jure Šutija nazvao je "četvrtim pokušajem podjele Bosne". On je na kraju izjavio da "BiH treba biti europska država svih njenih građana bez obzira na vjeru te nacionalnu i bilo kakovu pripadnost. Ona mora postojati bez podjele, bez fundamentalizma, bez klanja i silovanja i bez kantona." "Glavinjalo se ovamo i onamo, događali se sukobi međusobno i sa susjedima, jedan drugome nije vjerovao. Kao mehanizam pokvarene ure, tako zastaje bosanska politika", citirajući ugarskog intelektualca Lajoša von Talacija, koji je tako vidio Bosnu prilikom njenog prvog pada, profesor Ivo Banac je taj povijesni opis bosanske situacije pokušao primjeniti na današnju situaciju u Bosni. Dajući detaljan slijed političkih, a sada već i povijesnih događaja od 1990. godine na ovamo, Banac je istaknuo da "danas u Hrvatskoj postoji mit o hrvatskom junaštvu i muslimanskom kukavičluku", koji, prema Bancu, ne stoji. Ivo Banac je zaključio da "postoji i duhovna geopolitika o kojoj u Bosni treba voditi računa". Gost MHI bio je sarajevski akademski slikar Mersad Berber koji je govorio o povijesnoj samobitnosti Bosne, a koja je, kazao je, potkrijepljena arheološkim nalazima na njezinim područjima. Profesor zagrebačkog sveučilišta sociolog Esad Čimić govoreći o demografskom sastavu bosanskog pučanstva istakao je da "u Bosni nije u pitanju vjerski rat iako ondje postoje tri crkve". Esad Čimić je dodao da "sve tri vjerske zajednice u BiH imaju moralnu okosnicu koja ustraje na dostojanstvu ljudske osobe, slobodi i ravnopravnom tretmanu čovjeka kao čovjeka bez obzira o kojoj je religijskoj provenijenciji riječ". Urednik sarajevske "Svjetlosti" Ivan Lovrenović koji je 'izašao' iz Sarajeva prije dva mjeseca istakao je "povijesnu, crkvenu i životnu vezanost Hrvatske za Bosnu i Hercegovinu". Na skupu je govorio i dr. Mate Zorkić, generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije o sve većoj netrpeljivosti između Hrvata i Muslimana u BiH. Naglasio je "potrebu veće tolerancije i potrebu za suživotom" dodajući da nacionalni simboli jednog naroda u BiH ne smiju smetati pripadnicima drugih naroda. (Hina) sp 171737 MET apr 93