PROGRAM OBNOVE I RAZVOJA SISAČKE ŽELJEZARE

SISAK, 16. travnja (Hina) - Holding "Željezara Sisak" u ovoj godini planira proizvesti 200 do 240 tisuća tona cijevnih proizvoda, te ostvariti ukupni prihod veći od 150 milijuna američkih dolara. Na inozemno tržište predviđa plasirati više od 120 tisuća tona te time razinu izvoza izjednačiti s prijeratnom, ističe direktor razvoja metalurgije i osiguranja kvalitete te tvrtke mr. Marijan Malina. Tvrtka je u prošloj godini, pretežito na zapadnoeuropska te tržište SAD-a, izvezla 50 posto ukupne proizvodnje i time ostvarila prihod od 34 milijuna američkih dolara. Međutim, po riječima mr. Maline, tako visok udio izvoza u ukupnoj proizvodnji iskazan je zbog gotovo prepolovljene proizvodnje. U usporedbi s prijeratnim godinama izvoz je i količinski smanjen. Sisačka željezara je tada na inozemnim tržištima plasirala oko 30 posto proizvodnje te time ostvarivala 80 milijuna USD. Ukupni godišnji prihod tvrtke je 1990. godine iznosio oko 250 milijuna USD. Temeljnog "krivca" tako smanjenoj proizvodnji mr. Malina nalazi u gubitku tržišta, posljedici ratnih zbivanja. Tijekom rata u Željezari je gotovo upola smanjen i broj zaposlenih, kojih je sada sedam tisuća. Nedostatna ulaganja u moderne tehnologije i opremu uzrokovala su izrazito nisku rentabilnost dijelova proizvodnog programa te oslabljenu efikasnost poduzeća. Da bi opstala na tržištu, Željezara se mora temeljito restrukturirati, naglasio je mr. Malina. Zbog velike potrošnje energije, slabe produktivnosti i zabrinjavajućeg onečišćenja okoliša predviđaju zatvoriti nerentabilna postrojenja te uložiti u modernizaciju postojećih i nabavku novih tehnologija. Program obnove i razvoja crne metalurgije Radna skupina, koju je prošle godine oformilo Ministarstvo industrije, brodogradnje i energetike Republike Hrvatske, izradila je Program obnove i razvoja crne metalurgije u Hrvatskoj. U okviru tog programa izrađeni su i odvojeni programi obnove i razvoja sisačke Željezare. Programom obnove planirana su u razdoblju od 1992. do 1995. godine ukupna ulaganja u visini 37,37 milijuna USD, a program razvoja predviđa u razdoblju od 1992. do 1998. godine ukupna ulaganja od 184,8 milijuna USD. Planom obnove, koji se sastoji od pet projekata, predviđena je modernizacija postojeće elektro-lučne peći te izgradnja postrojenja za vanpećnu metalurgiju, čime bi se postigla proizvodnja 140 tisuća tona čelika godišnje. Time bi, uz uvoz od oko 22 tisuća tona godišnje, za proizvodnju bešavnih cijevi čelika bilo dovoljno. Radi smanjenja cijena koštanja i poboljšanja kvalitete, rekonstruirale bi se laka i teška pruga u valjaonici bešavnih cijevi, a u valjaonici šavnih cijevi ugradili bi se dodatni uređaji za proširenje asortimana te poboljšanje kvalitete. Za proizvodnju preciznih hladno vučenih cijevi preselio bi se dio opreme u novi pogon, a stari zatvorio. Po realizaciji programa obnove proizvodnja čelika u Željezari smanjila bi se za 60 posto, gotovih proizvoda za gotovo 25 posto, a potrošnja energije za više od 50 posto. Za proizvodnju šavnih cijevi čelik bi se nabavljao od drugih proizvođača. Trenutačno su cijene čelika na europskom tržištu povoljne, međutim, po riječima mr. Maline, prate ih visoki troškovi financiranja, koje Željezara zasad teško riješava. Najbolji efekti u osiguravanju prilagodljive i jeftinije proizvodnje te daljnje smanjenje potrošnje energije postigli bi se usporednim provođenim oba programa. Nakon realizacije programa razvoja, koji predviđa izgradnju nove tehnološki moderne elektro-peći, nove valjaonice bešavnih cijevi te postrojenja za termičku obradu cijevi, proizvodnja čelika bi se zadržala na 60 posto od razine proizvodnje čelika u 1989. godini. U usporedbi s tom godinom, gotovih proizvoda bi se proizvodilo samo pet posto manje, dok bi se potrošnja energije smanjila za više od 50 posto. Dakle, po realizaciji oba programa, ne bi usljedilo povećanje proizvodnje gotovih proizvoda, ali bi se postigla bitna promjena asortimana proizvoda te smanjenje proizvodnih troškova. Kako program razvoja, nazvan "ulaganje na bazi tržišnih mogućnosti", predviđa daleko veća ulaganja od programa obnove, za njegovo provođenje trebalo bi nužno pronaći stranog partnera, naglasio je mr. Marijan Malina. Procijenjena vrijednost Željezare 650 milijuna DEM Realizacija programa obnove dijelom je već započela. Ugašene su dvije visoke peći i dvije Siemens-Martinovove peći, koje su bile i najveći zagađivači sisačkog okoliša. U pogonu su trenutačno samo elektropeć i valjaonice. Međutim, predviđena ulaganja u prošloj godini nisu uslijedila jer Željezara, između ostalog, čeka na suglasnost Fonda za privatizaciju i drugih nadležnih institucija u Hrvatskoj na predloženi model pretvorbe. Vrijednost društvenog kapitala poduzeća procijenjena je na 650 milijuna njemačkih maraka. Procijenjena vrijednost, međutim, nije konačna, a po dosadašnjim saznanjima moguće je da će biti nešto smanjena, rekao je mr. Malina. Modelom pretvorbe predviđeno je da država ima većinski ili barem veći udio u Željezari, o čemu još stav mora zauzeti hrvatska Vlada. Takvom vlasničkom pretvorbom Željezara očekuje osugurati zajmodavca ili jamca inozemnom kapitalu. Za djelomično provođenje programa obnove, Željezara trenutačno očekuje i odgovor Hrvatske kreditne banke za obnovu na već upućen zahtjev za odobravanje zajma u visini od 21,25 milijuna USD. (Hina) ds 160900 MET apr 93