OBNOVA HRVATSKE TRGOVAČKE FLOTE NA DOMAĆIM NAVOZIMA

ZAGREB, 15. travnja (Hina) - U sastavu hrvatske pomorske trgovačke flote danas je, prema podacima Hrvatskog registra brodova u Splitu, 315 brodova većih od 300 BRT (bruto registarskih tona). Ukupna tonaža tog brodovlja, gotovo u cijelosti okupljenog u sastavu 13 poduzeća, članova Hrvatskog pomorskog brodarskog društva "Mare Nostrum", iznosi 2,626.000 BRT. Prosječna se starost flote pojedinih hrvatskih brodara osjetno razlikuje - u rasponu od desetak do više od 25 godina, ali za ilustraciju stanja može poslužiti podatak da je čak 137 brodova, među spomenutih 315, sa ukupno 592.794 BRT starijih od 20 godina. Uz to, 125 brodova sa ukupno 1,331.807 BRT starih je između 10 i 20 godina, a samo su 53 broda sa ukupno 701.399 BRT mlađa od 10 godina. Već i ti podaci, usprkos činjenici da se starost pojedinog broda procjenjuje ovisno o njegovoj namjeni, ukazuju na prijeku potrebu obnove hrvatske pomorske trgovačke flote. Hrvatska pritom, prema riječima mr. Lazara Nežića, stručnog savjetnika u Ministarstvu industrije, brodogradnje i energetike Republike Hrvatske, ima dobre izglede da pomorsku flotu obnavlja na navozima domaćih brodogradilišta, čime bi potvrdila i često spominjanu pomorsku orijentaciju zemlje. Pretpostavke za to su, dodaje mr. Nežić, naznačene u Programu obnove domaće trgovačke flote u petogodišnjem razdoblju, što su ga prije dvije godine zajednički izradili predstavnici domaćih brodogradilišta i brodarskih tvrtki, okupljenih u poslovnim udruženjima "Jadranbrod" i "Mare Nostrum". Tim je programom, dodaje mr. Nežić, predviđena gradnja 40 brodova ukupne nosivosti 1,346.500 DWT. Ukupna se vrijednost programa procjenjuje na 1,035 milijardi američkih dolara, a veći dio tog iznosa, po tim bi predviđanjima, osigurale brodarske tvrtke i brodogradilišta. Zamišljeno je, naime, da polovicu tog iznosa osiguraju brodari hipotekarnim zajmovima na brodovlje i očekivane novogradnje, a 10 posto ukupnog iznosa pokrila bi brodogradilišta robnim zajmovima svojih pouzdanih dobavljača. Preostalih bi 40 posto ukupnog iznosa, predviđeno je programom, trebala osigurati hrvatska Vlada, a taj se iznos poklapa s udjelom domaće supstancije u ukupnoj vrijednosti gradnje tih brodova. Tako bi se ta sredstva, ističe mr. Nežić, većim dijelom mogla osigurati odobravanjem zajma, uz rok otplate od 15 godina s dvogodišnjom odgodom plaćanja i uz kamatne stope 1,5 postotnih poena niže od onih na londonskoj burzi novca. Takvi bi uvjeti zajma, dodaje, domaćim brodarima omogućili konkurentno poslovanje novim brodovima na svjetskom tržištu. Hrvatski su brodari i brodograditelji, nastavlja mr. Nežić, suočeni s besparicom i ratnim okružjem ponudili i tzv. "mini program" za obnovu trgovačke flote na vlastitim navozima, kojim je, uz sličnu financijsku konstrukciju, predviđena gradnja dvadeset brodova u trogodišnjem razdoblju. Provedba oba predložena programa zapela je zbog ukupnih gospodarskih prilika u zemlji i osobito teškog položaja hrvatske brodogradnje. Očekuje se, međutim, da će se u sklopu cjelovite gospodarske obnove potaknuti i provedba programa obnove hrvatske pomorske flote na domaćim navozima, a njegov će opseg ovisiti poglavito o financijskim mogućnostima svih zainteresiranih partnera u tom projektu, zaključio je mr. Nežić. (Hina) ds 150953 MET apr 93