"DIE WELT 0 HRVATSKOJ"

BONN, 29. kolovoza (od dopisnika Hine) - "Zapadne države, a takoder i SR Njemačka, predugo su se dale zasljepljivati tobožnjim nepokolebljivim ţ'Titovim životnim djelocn' - 'bratskom i jedinstvenom Jugoslavijom'. Takoder se i danas čuje u zapadnim glavnim gradovima da se mora 'podržati' ţjugoslavenska vladůa'u Bo!dţradu/;''podůpredsjednikom Antom Markovićem. A u stvarnosti je Jugoslţija kao jedinstvena država već mrtva. I pitanje je samo hoće li zapadne vlade dovoljno brzo reagirati kako bi nove nastajuće demokratske snage u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni, a najposlije takoder i,u Srbiji, pribavile nužnu psihološku podršku. Izostane li to, tada bi se lako moglo dogoditi da sadašnje umjereno i demokratsko vodstvo Hrvatske i Slovenije propadne u valu kaosa!" Tako piše ugledni bonski dnevnik "Die Welt", sumirajući na neki način prevladavajuća gledišta ovdašnjih najutjecajnijih političkih komentatora o dogadajima'u Hrvatskoj sredinom ovog mjeseca, a time i o sudbini same Jugoslavije. Članak je objavljen u podlisku druge komentatorske stranice, napisao je dugogodišnji dopisnik "Die Welta" iz Beča, inače stalni pratilac političkih zbivanja u Jugoslaviji Carl Gustav Strđhm. Ovaj/odulji napis počinje riječima: "Neka se zamisli jedna evropska zemlja u kojoj bi mladež navalila na policijske stanice i pritom oplijenila dovolj- no oružja, munţcije i eksploziva za naoružanje borbeno jakog bataljona. Neka se tţţmisli da ti mladi ljudi postavljaju barikade na cestama i sve putnike prisiljavaju da se legitimiraju. I nadalje, neka se zamisli da su nadležne policijske vlasti ili pobjegle ili se u pojedinim slučajevima pridružile 'ustanicima'"! Strđhm zatim dodaje da se upravo to "ovih dana dogadalo u Hrvatskoj" gdje se jedan dio srpske nacionalne manjine (područje Knina) podigao na oružani ustanak "protiv hrvatske države". Pišući o reakcijama hrvatske vlade i samog predsjednika Tudmana, Strđhm ocjenjuje da su oni dosad djelovali "umjereno i oprezno", izbjegavajući upotrebu egzekutivnih sredstava te akciju policije,kako bi se "ponovo uspostavio red i pravna država". Za takvo "oklijevajuće" postupanje hrvatske vlade Strđhm nalazi "dobre razloge", svodeći ih na tvrdnju: U sadašnjoj napetoj situaciji jedna jedina iskra može izazvati gradanski i nacionalni rat izmedu Srba i Hrvata. Pritom spominje i prijetnje Armije u kojoj Srbi čine pretežni dio oficirskog kadra, a koja "sigurno ne bi intervenirala u korist Hrvata". Pišući nadalje o prividnom smirenju situacije, dopisnik "Die Welta" ocjenjuje da se "(još) nije ispunila nada srpskih političara da kroz taj 'ustanak' Hrvatsku bace na k.oljena ili je ţsprovociraju na odlučujuću grešku. Ali slijedeća runda sigurno dolazi, prognozira StrBhm. Motive ovog srpskog 'ustanka' u Hrvatskoj dopisnik bonskog dnevnika vidi u izjavi Jovana Opačića koju i citira: "Hrvatska mora ostati unutar Jugoslţtije. Ne smije biti nikakvog odvajanja ili izlučivanja Hrvatske od Jugoslavije. Srbi to neće dozvoliti"! A odmah u nastavku dodaje da je Hrvatima, nakon sedam desetljeća, "dosta Jugoslavije" te da oni žele "svoju vlastitu hrvatsku državu i svoju hrvatsku neovisnost. Kao kato- lički narod Hrvati se osjećaju povezani sa Zapadom, prije svega sa Njemačkom i Austrijom. Često neuzvraćena sklonost Hrvata spram Njemačke (pritom) predstavlja posebno poglavlje". Posredujući čitaocima i posljednji motiv hrvatsko-srpskih razmimoilaženja, Strđhm podsjeća da dok su Hrvati stoljećima čuvali granicu Svetog Rimskog Carstva i za to dobili laskavu titulu "antemural Christianitatis" (predzide kršćanstva), Srbi su duboko u 19. stoljţeću živjeli pod Turcima... Srbijansko shvaćanje države razlikuje se dijametralno od onog u Hrvata, konstatira bonski dnevnik, list za kojţi mnogi drže da je blizak vladinim krugovima u Bonnu. (Hina - svršetak) 290000 MET aug 90