ODRŽANA PRVA SJEDNICA USTAVOTVORNE KOMISIJE PREDSJEDNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE

REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB, 28. kolovoza - Ustavotvorna komisija Predsjedništva Republike Hrvatske danas je pod predsjedanjem dra Franje Tudmana održala u sabor- skoj vijećnici prvu sjednicu. Pozivu na sjednicu odazvala se velika većina članova, odabranţh tako da predstavljaju i najšire slojeve pučanstva i najrazličitija područja društvenog, političkog, kulturnog, duhovnog, gospodarskog i javnog života. Vodilo se računa da budu zastupljeni i Hrvati izvan Hrvatske, iz dijaspore i iseljeništva. U uvodnom izlaganju predsjednik dr. Tudman podsjetio je na temeljne principe na kojima bi imao počivati novi hrvatski ustav, a koje je iznio na pretprošlom zasjedanju Sabora, u povodu donošenja ustavnih amandmana. Teži se da to bud'e ustav svih staleža i naraštaja, domovinske i iseljene Hrvatske, koji polazi od slobode i suverenosti hrvatskog naroda i svih državljana Hrvatske, koji jamči prava i slobode, te jednako pravnost pripadnika svih naroda koji žive u Hrvatskoj. Rad na novom ustavu, nastavio je predsjednik dr. Tudman, usko je povezan s radom na konfederalnom ugovoru, glede kojeg je postignuta suglasnost sa Slovenijom, a koji će se predložiti republikama, koje imaju drukčija stajališta. S tim prijedlogom konfederalnog ugovora treba izaći u javnost prije nego s nacrtom ustava Hrvatske.ţ Josip Manolić, predsjednik vlade, upoznao je članove komisije s odlukom, da se formira radna skupinaţkoja će prirediti nacrt ustava do 7. rujna. Tu radnu skupinu čine ovi stručnjaci: Veljko Mratović, predsjednik, Branko Smerdel, Smiljko Sokol, Nikola Filipović i Darko Bekić, tajnik. Na čelu ukupnoga rada na novom ustavu stajat će urednički odbor: Franjo Tudman, predsjednik, Josip Manolić, Slaven Letica, tajnik, Dušan Bilandžić, Antun Vrdoljak, Milojko Vučković, Žarko Domljan, Stjepan Mesić, Milan Ramljak, Vladimir Šeks, Ivan Milas, Savka Dabčević-Kučar, Eugen Pusić, Smiljko Sokol, Simo Rajić, Ivica Račan i Martin Špegelj. Komisija će se sastati oko 10. rujna, razmotriti prijed- log nacrta, iznijeti primjedbe i prihvaćeni tekst proslijediti Ustavnoj komisiji Sabora. Nakon toga u raspravu o novom ust(ţu uključila bi se i najšira javnost. U raspravi koja je uslijedila čule su se različite pojedinačne primjedbe i prijedlozi. Tako je npr. Zdravko Tomac u ime SKH-SDP zastupao stav o potrebi, da se do ustava dode općim konsenzusom, a Željko Mažar da u komisiji budu predstavnici svih stranaka. Milan Vuković ustvrdio je, da se ustav ne može donositi konsenzusom svih političkih stranaka, nego da ima biti u skladu s voljom naroda, pa je u tu svrhu predložio njegovo usvajanje putem referenduma. Predložio je i to, da u preambuli stoji kako je Hrvatska jedina država hrvatskog naroda na svijetu. Željko Olujić zauzeo se za poštivanje ukupnosti hrvatskih tradicija u novom ustavu, a što žnači i preuzimanje najboljih svjetskih iskustava. Treba zauvijek odbaciti uklopljenost u balkanski način razmišljanja. Vladimir Šeks je protumačio je stranački paritet poštovan u sastavu saborske Ustavne komisije, te da je radna skupina te komisije postigla puni konsenzus u vezi nacrta, koji će radnoj skupini Predsjedništva Hrvatske poslužiti kao polazna osnova. Protiv konsenzusa kao uvjeta za donošenje ustava bio je Ljubo Boban, koji je ustvrdio da se kosenzusom nije donio ni jedan ustav na svijetu, nego da treba poštovati volju većine i ravnopravnost svih državljana. U raspravi su sudjelovali i Ante Sekulić, koji je govorio kao bunjevački Hrvat, Neda Rosandić-Šarić, kao predstavnica iseljeništva, iz Clevelanda u američkoj državi Ohio, Miro Laţsić iz Sarajeva i drugi. Raspravu je zaključio predsjednik Tudman, upţorivši da treba uzeti u obzir medunarodne i unutrašnje okolnosti u kojima će se ustav donositi. 0 predsjednikovoj zaključnoj riječi izvijestit ćemo naknadno. (Hina - svršetak) 280000 MET aug 90