RAZRJEŠENJA I IMENOVANJA (1)

Prije prelaska na treću točku dnevnog reda predsjednik Komisije za izbor i imenovanja Ivan Milas obrazložio je prijedlog inicijativne grupe zastupni- ka, njih 135, da se za potpredsjednika Sabora izabere zastupnik Simo Rajić. Simo Rajić je svoj pristanak uvjetovao suglasnošću lijevog bloka u Saboru. U ime zastupnika SKH-SDP i Saveza socijalista Hrvatske, Ivan Matija iz- vijestio je da je lijevi blok suglasan s kandidaturom Sime Rajića. Time je treća točka dnevnog reda dopunjena još jednim prijedlogom za imenovanje. Potom je Ivan Milas iznio prijedlog, da se dosadašnji član Predsjedništva SFRJ dr Stipe Šuvar razriješi dužnosti. Sabor je prihvatio ostavku predsjedgţţ hrvatske delegacije u Vijeću republika i pokrajina Savezne Skupštine dra Ivana LUčeva. U povodu prijedloga za razrješenje zastupnicima se obratio dr Stipe Šuvar, koji je rekao: Gospodine predsjedniče, gospodje i gospodo, drugarice i drugovi. Kao što ste informirani iz javnih glasila imao sam namjeru istupiti na danjašnjoj sjednici pripremao sam se da ovaj visoki dom informiram o onome čime je u posljednje vrijeme i u ovom trenutku zaokupljeno Pred- sjedništvo SFRJ k.ao i o svom osobnom angažiranju u najvišem državnom tijelu Jugoslavije. A dakako poseban kontekst mog takvog istupa bila bi i zbivanja koja su i povod da je sazvano izvanredno zasjedanje ovog Sabora. Svoju želju da istupim najavio sam prekjučer predsjedniku Sabora gospodinu Domljanu. No toga me dana pozvao predsjednik Republike Hrvatske gospodin Tudjman i saopćio mi ili priopćio želju vodstva vladajuće stranke da napustim dužnost člana Predsjedništva SFRJ sada i u ulozi potpredsjednika i da vladajuća stranka želi da Sabor na to mjesto izabere drugog, odnosno svog čovjeka. Ta je želja i odluka vrha vladajuće partije evo i formalizirana u ovom Saboru pa je dakako bilo deplasirano da sam uzeo riječ u raspravi koja je ovdje već vodjena onako kako sam namjeravao, s pomišlju da me Sabor sasluša i eventualno i otvori rasaravu. Umjesto toga dužnost mi je i pred ovim Saborom i pred javnošću reći ponešto samo u povodu čina smjenjivanja brzog i ekspeditivnog. U odnosu na ono što je ovdje rekao gospodin Tudjman. jutros, u povodu prijedl.oga za moje razrješenje ja bih sa svoje strane upozorio samo na nekoliko okolnosti. Legalno i legitimno sam izabran s mandatom na pet godina u Saboru prethodnog saziva na način i po proceduri koji su propisivali Ustav i Poslovnik. Izabrao me onaj isti Sabor koji je i pripremio i donio sve ustavne i zakonske norme za Iegalitet i legitimnost višestranačkih izbora pa utoliko i za dolazak na vlast HDZ-a. Otkako sam stupio na dužnost člana Predsjedništva SFRJ 15. svibnja prošle godine, u dva sam navrata Sabor, u prethodn.om sazivu, na vlastitu inicijativu izvijestio o radu Predsjedništva SFRJ i o svojim stavovima i postupcima vezanim za moju dužnost člana tod Predsjedništva iz Socijalističke Republik e Hrvatske. A pred Saborom u ovom sazivu želio sam i opet na svoju inicijativu istupiti i evo nepuna tri mjeseca po njegovu konstituiranju ali na dnevni red, eto već je stigao postupak smjenjivanja. Nakon posljednjih izbora očekivao sam konstitu- iranje novog Sabora u uvjerenju da ću s njim suradjivati, ne videći razloge da mi se zbog toga što ne pripadam stranci koja je u Saboru osvojila veĆinu i što sam u svojim javnim istupima u predizbornom vremenu prema njoj zauzimao i vrlo kritički stav, ospori i prekine mandat, tim više što su sva saborska tijela i u državno Predsjedništvo Republike te u novu delegaciju u Saveznoj skupštini ušli ljudi koji kao i ja pripadaju lijevom bloku. Utoliko baš i nastoje ovdje-izrečene da se moje razrješenje, a ja govorim o smjenjivanju predlaže zbog toga što sam - citiram - predstavnik starog jednostranačkog sustaţra i da je - citiram - to izra z pobjede demokracije. O dva razloga što vlast koja je konstituirana nakon.višestranačkih izbora nije odmah išla i na moje smjenjiva- nje, ja sam dakako prvi put čuo ovdje danas od gospodina Tudjmana. Kada smo se sreli, inače prvi put 10-ak dana pred konstituiranje sadašnjeg saziva Sabora., qospodin Tudjman mi je rekao da je vodstvo HDZ-a usprkos i zahtjevima i pritiscima iz redova stranke, odlučilo da novom Saboru ne predlaže moje smjenjivanje i tažio korektnu suradnju jer ćemo nas dvojica eto, biti najodgovorniji. Uzvratio sam mu da je mnogo veća odgovornost na njemu, a da su kompetencije člana Predsjedništva SFRJ striktno odredjene. Rekao sam tada i to da sam nakon pobjede HDZ.-a na izborima odlučio da ne podnosim ostavku već da odluku o tome da li Ee me smijeniti prepustim stranci koja je osvojila većinu u Saboru. Meni je draqo što i iz onog što je gospodin Tudjman ovdje rekao proizlazi da prijedloq o mom smjenjivanju baš u ovom trenutku nema motiva u mojoj tobožnoj pasivnosti i neaktivnosti u odnosu na zbivanja posljednjih dana, a zašto me se prozivalo od strane možda neupućenih iz HDZ-a i iz nekih drugih partija, pa slušao sam i jednu takvu prozivku u današnjoj raspravi, premda nisam bio u dvorani, aZi sam cijeiu raspravu pratio preko televizije u nešto komotnijim uvjetima. A sada da podsjetim zbog šire javnosti kako sam obnašao dužnost člana Predsjedništva SFRJ na koju samţ da uzgred dodamrizabran selekcijom izmedju 72 kandidata u više- mjesečnoj proceduri, kroz tajna glasanja u svih 116 općina Hrvatske, zatim u tadašnjoj Republičkoj konferenciji Socija- lističkog saveza radnog naroda i najzad u Saboru. Otkako sam izabran na tu dužnost uvijek sam nastojao da se ponašam i dje- lujem u interesu Hrvatske Sabor izabrao u Predsjedništvo i jednako u interesu Jugoslavije pred čijom sam Saveznom skupštinom položio zakletvu da ću poštivati njezin Ustav. U svim slučajevima kada se tražila suglasnost i odluka Predsjedništva podržao sam mjere reforme koje je pred- lagao SIV. Zalagao sam se za sve mjere u sferi državnih odluka koje vode punoj demokratizaciji političkog života. Bio sam medju onima koji su uporno tražili redukciju i ukidanje izvan- rednog stanja na Kosovu jednako tako suprotstavljali izvozu mitinga i prijetnjama dobrovoljačkim odredima. u okviru strate- gije tzv. antibirokratske revolucije. Uostalom od samog početka te takozvene revolucije pa do dana današnjega bio sam i osobno na niezinom udarIma usudjujem se reći više od ijednog drugog pojedinca u ovoj zemlji. U tom smislu i kod sadašnjih zbivanja na Kosovu predlagao sam i zahtjevao s čime sam upoznao i Predsjedništ- vo Republike Hrvatske, da organi Srbije povuku zakone i mjere kojima su raspušteni Skupština i Izvršno vijeće Kosova, i na osnovu kojih je Srbija, zapravo zaobilazeći Jugoslaviju, tamo faktično uvela izvanredno stanje laje očigledno već ima veoma ieške posljedice. I kao predsjednik Komisije za pomilovanja Predsjedništva Jugoslavije radio sam na tome da se daju neke abolicije i da postanemo zemlja bez političkih zatvorenika,ko- jih je inače ţjreostalo još nddh stotinjak, a većina će biti sada puštena primjenom nedavno noveliranog Krivičnog zakona Ju- ' goslavije. A i zbog toga sam, da pripomenem, bio veoma grubo napadan i optuživan. Bio sam rukovodilac radne grupe Predsjed- ništva SFRJ za izradu prijedloga za donošenje novog ustava ko- ja je radila više mjeseci i koja je svoj rad završila u siječ- nju, pa sam u ime Predsjedništva taj prijedlog l4.veljače i obrazložio pred Saveznom siupštinom. Javnosti su poznati sta- vovi Predsjedništva SFRJ za ustavno normiranje ljudskih prava i sloboda, vlasničkog i političkog pluralizma, prava naroda na samoodredjenje, uključujuči i pravo na otcjepljenje i odnosa u Federaciji. U svega pola godine mnogo toga se promjenilo i u svijesti i u odnosima, ali se ne smije smetnuti s uma da su ti prijedlozi u trenutku formuliranja bili veliki iskorak napri- jed u promišljanju i traženju rješenja za redefiniciju Jugo- slavije u novim povţsnim okolnostima. Dolazak nove vlasti, nakon izbora'u mojoj i našoj Republici Hrvatskoj, nije dakle ni u čemu proţnio niti mogao/ promjeniti moja opredţeljenja i ponašanja u Predsjedništvu SFR Jugoslavije. Kao i čitavo Predsjedništvo, tako sam i ja upravo u ova posljednja dva tri mjeseca najviše bio angažiran oko ini- cijative da se razgovorima i u suradnji sa Predsjedništvima re- publika i pokrajina i medju vodţstvima samih republika intenziv- no i ubrzano radi na dogovoru o budućem uredjenju Jugoslavije. U ovom trenutku već postoji opći politički korrrţenzus o privred- noj i političkoj reformi, pluraliţoblika vlasništva i više- stranačj.ţ',u politici. Višestranački izbori bit će do kraja go- dine održani i u svim republikama i pokrajinama i za Savezno vijeće Savezne skupštine. Ako stvari tako stoje, astoje, onda je najteže pitanje s kojim je Jugoslavija danas suočena, nacio- nalno pitanje. Upravo ono svima izgle3a neriješeno, svi se žale na nekog drugog u Jugoslaviji i optužuju, ili se žale na Jugo- slaviju i traže njeno redefiniranje. A rekao bih da su pri sve- mu tome neke stvari nesporne. Ako nećemo ratove i trajna glože- nja i neprijateljstva naših malih i izmješanih naroda, moramo s jednakom ulogom i odgovornošću svih članica naše sadašnje fe- deracije postići novi historijšd dogovor o Jugoslaviji ili pak ţ! o mirnom i civilizacijskom suživotu na njenom tlu. Naših je republika šest a i naroda je šest i ne može se dirati u posto- jeće granice ni jedne republike i negirati, asimilirati i guta- ti bilo koji narod. Ne mogu se poništiti iz NOB-a proizišle dvije autonorme pokrajine pa ni kao faktor u Jugoslaviji, ako Jugoslavija postojiţodnosno ako se Srbijaţ u čijem su sastavuţ za to odluči, onda će stalno imati teških problema koje neće moći savladati. Nema šanse,osim privremeno, ţ uz prolijevanje krvi, formiranje nekih novih autonomija bilo gdje u Jugoslavi- ji odnosno u republikama. Pravo na punu kulturnu autonomiju moraju imati svi dijelovi naroda izvan matičnih repnblika-dr- žava i sve narodnosti, nacionalne manjine. Sve bi naše repub- like morale biti definirane kao nacionalne države i kao države dijelova drugih naroda i onih narodnosti koje su u njima teri- torijalizirane. 25% stanovništva ili,pučanstva u Hrvatskoj, po popisu iz 1981.godine, nisu Hrvati. 33% takvih ljudi u Srbiji nisu Srbi. 36% nisu u Crnoj Gori Crnogorci. 35% nisu u Makedo- niji Makedonci. Za Bosnu i Hercegovinu znamo, jedino je rela- tivno homogena Slovenija aa desetak posto ljudi koji nisu Slo- venci. Ovdje je mjesto gdje bih nešto trebao reći i o odnosima Hrvata i Srba u Hrvatskoj, a i u Jugoslaviji, a i o položaju srpskog naroda u Hrvatskoj, o čemu sam i inače namjeravao po- drobnije govoriti u prethodnoj raspravi, a da na dnevni red nije došlo ovo moje smjenjivanje i da kažem da kada je uslije- dila akcija Srpske demokratske stranke oko naoružavanja i za- tvaranja cesta i općinskih granica u Kninu i nekim/drugim op- ćinama, odmah sam zatražio sazivanje sjednice Predsjedništva SFRJ na koju bi bili pozvani i predsjednik Republike Hrvatske i predsjednik SIV-a i tri savezna sekretara-za obranu, vanjs- ke i unutrašnje posloveţ ţao što znate Predsjedništvo SFRJ osudilo je pokušaj ataka na suverenitet Hrvatske, pokušaj oru-. žane pobune, ugrožavanja Ustava SFRJ i Ustava Hrvatţce. To bih, moram reći, učinio i da nije bilo nove vlasti u Hrvatskoj. Budući da ne bih mogao reći ono što bi trebalo o od- nosima Srba i Hrvata u Hrvatskoj i u Jugoslaviji, ukratko, da ne oduzimam puno vremena, a toliko sam često o tome govorio i pisao, a pisat Eu i govoriti i ubuduće, molim vas još samo ne- koliko rečenica. Nije moguća Velika Srbija kao što nije moguća ni Velika Hrvatska. I u najmanju ruku, huškačke su teze i s jedne i s druge strane, dokle se one prostiruţ ţdje će se po- bosti njihovi barjaci i na kojim će ee rijekama braniti njiho- ve granice? Narodimaţpa i njihovim dijelovima koji su manjina u odnosu na matice drugih naroda,u njihovim nacionalnim država- ma nema tko što poklanjati i davati ili im govoriti da Ee im biti uskrQćena sredstva,da mogu seliti itd. Suverenitet Hrvat- ske nije i ne smije biti u pitanju niti se itko smije hvatati oružja izvan ustavnţţţjravnogporetka. Manipuliratja s ljudima su velika i verbalni ratovi su posijali strahl a srpskoj i na hr- vatskoj strani. A treba uvažavati i činjenicu da u srp$kom sta- novništvu živi historijsko pamćenje ustaških zlodjelaţţţţţţi- ljloj većini Hrvata u njihovoj nacionalnoj državi,ţvelikoj većini Srba u Hrvatskoj koja je i njihova država, AVNOJ i ZAVNOH su za mene u tom pogledu i dalje aktualni. NijE!ţdţ krvi i nereda već do mira, demokracije i dostojnog suživota. Svi se za to moramo boriti i ponašati da tome pridonosimo. Svi naši narodi i sve naše republike hoće u Evropu, samo se radi o tome da li će ići zajedno ili razdvojeno, pa i u medjusobnom nepri- jateljstvu. Ne može se u Evropu, koja se integrira, ulaziti s aanje integriranosti u Juţslaviji nego je Evropa već ima. Ev- r opa će teško prihvatiti iţjednu Jugoslaviju, a mislim da uopEe neće šest malih država u kojima i medju kojima bi bili vječni tzv. etnički sukobi. Naši se narodi ne dijele na demokratske i nedemokratske, nego se u avakom proizvodi i demokratski i nede- mokratski duh i odnosi. Ako nam je do ţčuvanja mira i izlaska iz sadašnjih ratničkih igara koje potresaju posttitţističku Ju- goslaviju, onda moramo najhitnije postiEi dogovor o ravnoprav- nom mjestu svih u Jugoslaviji uz izvorni suverenitet članica ali o mirnom razlazu, ako ne svih, a onda onih koji to žele i na regularan način, ne oštećujući interese ostalih. Već godi- nama osjećamo bijes jednih da je Ustav iz 1974.godine Jugosla- viju razbio i pretvnrio u labavu konfederaciju a isto tako bijes druqilţ dţţţugosI;avija i danas centralistička unitaristićka s instalirajţziţ heqeznonizmom j ednoq ţ i Zi većim praţima dvţa ili. tri. narođa, , U Sloveniţi je danas prošireno javno mišljenje daţţugoslavija onakva.kakţis; jeţ njoj kamen oko ţrrata i da joj sta,Ino grijeti balkanskim barbarizmima. U Hrvatskoj je psk grošireno javno mišljenje da j e i. prva j: druga Juqo slavi.j a, b ila tamnica za hrvatski narod. U Srbiji je opet grošireno javno mišljenje da je Juqoslavija ako ne od pobjede NOg-a i 2945. do danas a ono nakon.Hrţ:onskog,pTenuma imaIa. smisao gotovo samo u tome da razbije SRbiju i srpski narod pod vodstvom tzv. antisrpske koalici:jeţkoju su predvodiţi agenti Kominterne i Vatikana. Ostali.dana.s često misle da.ih Jugoslavija do- voljno ne priznaje i zapostavlja, itd. itd. Preds j edni.š tţro SE"RT u ko j em sam. i j a b io do ovog trenutka možda je obuzeto iluţijom da apelirajuči na mir demokratske metode i odgovornost svih,može pridonijeti dogo- voru koji je toliko nasušazj, da ţć do kraja ove godine može biti k.asno. Scenarija ima sţakojakih i mnogi ih prave. Bio sam uvjeren da se kao kolekfivni šef' države Predsjedništvo SFRT može opredijeliti i ponašati samo na Iiniji konstruktivnoq dogovora o ţzgoslaviji. To su raziozi ţoq kojih sam mislio da mcjram pridonijeti. koliko god mogu na pozitivnom ishodu u interesu i Hrvatske i Jugosiavije i svih u Jugoslaviji. I stoga nisam zi.i pomišljao na ostav3cu. Pa.kada.mi je gospodin Tudjman predložio da to učinj:m.., odbio sam i podsjetio ga na naš prvi rezgovor, Gospodje i goepodo iz saborske večine, nakon što su me proteklih godina mnogo puta biraZi na ra.znim tajnim gla- sanJimaţa isto tako pokušali i smjenjivati i politički ukloniti na plenumima, konqresima i u skupštinama i. to i ovdje u Hrvat- skoj, a još više u Srhiji, VOjvodini, Crnoj Goriţna razini Jugoslavije, vama seţevo ţ da se malo i ne našalimoţ pružila historijska šansa da. me smijenite s funkcije na kojoj se sada nalazi:m (PLJESAK)7 a vidi.te kako ste vi radosni ali nisam ni tužan (smijeh i pljesak) ţ funkcije koja je formalno visoka i odqovorna i da se najzad tako uspješno finalizira stara želja iz redova tzv. antibirokratske revolucije u Srbiji, Crnoj Gori i Vojvodiniţ da ţse makne kao jednog od omraženih vodja antisrpske koa- licije i aktualnih rušitelja Juqoslavije kakvu oni zamišljaju i hoće, a da se to provede ovdje u Hrvatskojţgdje se jedan broj ljudi - jastrebova - ponaša u duhu, usindjujem se rećiţ 5pecifično hrvatske HDZ-ovske isto tako antibirokratske revolu- c.ije)a. ne u duhu tolerancije, pluralizma i višepartijskog... (galama). Cijenim oţu qalamu to je isto civili.zacijsko pravo i stvar ul,judbe. PREDSJEDNIK: Praţro je isto zastupnika da izloži do kraja, molim vss. STIPE šUţTAR: Druqarice i drugovi iz hrvatske opozicije iz lijevogţ b.loka, vi ste ipak na ţjevici, Ijevj.ca ejedi na toj strani. od Fran.cuske revolucije na ovamo, predlažući da podnesem ostavku; gospodin Tudjman mi je velikodušno ponudio da odem. van z:a ambasadora. Zahvalio sam mu se na ponudi i rekao da. ostajem u Hrvatskoj da se politički borim i djelujem na strani Zjevice. Od sada ćuţ,uostalom u svakoj prilici moći reći popu. pop a bobu bob otvoreno i.bez pardonţjer me u tome neće priţječiti teret funkcijeţ a. niti okolnosti poput onih kadaţme ţe recimo na 20. sjednici QC SKJ u tome spriječili orţ koji su to po Statutu mogli. Da. vam kažem i to da ništa ne može pokolebati moju vjeru u novo snaženje ljevice i u Hrvatskoj i u Jugoslavi- ji i njezina programatska opredjeljenja za soci.jalizam onakav kakvom teži ili će težiti čitava lijeva Evropaţa imanentno je sadržan i u svjetsko-epohalnim tendencijama. od HDZ pa.-zašto već na idu.čim izborima ne bi moglo biti obrnuto. ţTa kraju želio bih druqu iz studentskih da.na i ime- ţostalom 2ijevi je bkok dobio samo oko 300.000 glasova manje ţ njaku a dobro je ipak to što Stipb' nasljedjuje Stipe.- Stipi Mesićuţkoga evo sada moram ucţtmvo oslovljavati sa gospodine, poželjeti uspjeha na mjestu na kojem sam i ja bio, odnosrio želim mu i to da i njega većina u ovom Saboru eventualno ne smijeni.posebno zbog toga što će nerijetko ostajati u manjini iţto ne samo u Predsjedništţiu Sk'RJ. _ Hvala. 240000 MET aug 90