SRH-SDP O NAČINIMA RJEŠENJA JUGOSLAVENSKE DRŽAVNE KRIZE- POLITIČKA IZJAVA STRANKE

POLITIČKA IZJAVA STRANKE $ (šira verzija) $ Zagreb, 8.rujna - Danas je u Zagrebu, na izvanrednoj sjednici CK SKH-SDP razmatrana aktualna politačka kriza u SFRJ te je usvojena Politička izjava ove stranke o tome pitanju koja sadrži načelne poglede i sugestije kako krizu riješiti. Izjava počineje tvrdnjom da su u zemlji nastupile u odsudne povijesne okolnosti koje nalažu da se odmah pristupa stvaranju pretpostavki za novi povijesni dogovor naroda Jugoslavije.U protivnom - kaže se ta izjava - prajeti nam izvanredno stanje i građanski rat. Put kojim se dosad išlo "iskazao se privremenim i nedostatnim. Stoga u novinm povijesnim okolnostima treba uspostaviti i nove temelje zajedničkog života." Za rješavanje sadašnje državne krize u Jugoslaviji nude na dva načina: demokratsko postizanje konkretnog povjesnog dogovora, ili nametanje silom rješenja mimo slobodno iskazane volje pojedinih naroda i njihovih državnih organa. Danas smo svjedoci pokušaja da se rješenje postigne silom - kaže se u izjavi SKH-SDP. Hegemonističke snage - i one nacionalnog-velikosrpskog i one političkog-boljševičkog podrijetla - žele spriječiti demokratske promjene i već nekoliko godina "proizvode" izvanredno stanje u zemlji. Organizirano i sustavno podstiču se nacionalni sukobi kako bi se srušile legalne ustanove poretka i stvorila potreba za uvođenjem "komesarskih" instituta. Smišljeno se izvan vojnih ustanova stvara nužnost vojne intervercije te nastoji dovesti JNA u poziciju arbitra u političkim prijeporima. Silom se kani spriječiti prijelaz iz jednopartijskog sistema u parlamentarnu demokraciju, iz dogovorne u tržišnu ekonomiju, iz državnog socijalizma u civilno društvo. Brojnim političkim ak- cijama faktično je suspendiran ustavni poredak iz l974. i zave- deno neustavno stanje. "Antibirokratska revolucija" u Srbiji, Crnoj Gori i, osobito, u pokrajinama bitno je promijenila stru- kturu i odnose moći u jugoslavenskoj federeciji. U Predsjedništvu SFRJ predstavnici "antibirokratske revolucije" iz dviju republi- ka raspolažu sa 50 posto glasova, tako da mogu blokirati federal- ne organe. Vlast Srbije ponaša se konfederalno u formalno fede- rativnoj Jugoslaviji, osporavajući taj status i pravo drugima, Najviši- funkcionari Srbije najavljuju mijenjanje unutarnjih granica i ističu teritorijalne pretenzije prema drugim republi- kama. Za njih su - sada se to jasno pokazalo - republike u pora- tnoj Jugoslaviji bile provizorne tvorevine bez stvarnoga politi- čkog subjektiviteta i značaja. Zatim se u izjavi podsjeća na genezu strategije izvanrednog stanja. U najnovijoj fazi ove strategije počelo se destabilizirati Hrvatsku, o čemu se beskrupulozno instrumentalizira i dio srpskog naroda u naciji. U izjavi se dalje kaže da su provedbu te strategije olakša- vali krajni hrvatski nacionalistički ispadi dijela političkih stranaka i pojedinaca u predizbornom i postizbornom razdoblju. Na- kon izbora udar se usmjerava na poricanje izbornih rezultata. No- va se vlast proglašava ustaškom, a srpski narod poziva na obranu "golog života" svim sredstvima. Prijeti se političkom autonomijom, ili otcjepljenjem dijela republike Hrvatske i pripajanjem Veli- koj Srbiji. Slijedeća i, vjerojatno, odlučujuća faza odvijat će se u Bosni i Hercegovini, u koju, sve više prenosi težište političkog sukoba konzervativnih i reformskih snaga. Cilj je da se onemoguće najavljeni slobodni izbori u toj republici. Istodobno jača re- presija na Kosovu i stvara se teren za politiku sile kao jedino rješenje međunacionalnih sukoba. Zaoštravaju se sukobi oko Ma- kedonije i makedonskoga nacionalnog pitanja. Poriču se crnogorska i muslimanska nacija. Stvaraju se pretpostavke za novu teri- torijalnu podjelu, ako narodi Jugoslavije ne prihvate nametnuti diktat o tome kako zajednički živjeti. Zagovornici izvanrednog stanja procjenjuju da je vrijeme za niz usporednih akcija, koje bi otvorile prostor za odlučni udar na demokratske promjene: pojačava se represija prema Albancima na Kosovu; pokrivanje golemih troškova reprsivne politike pokušava se prikriti rušenjem savezne vlade; svjedoci smo neviđene kampanje protiv te vlade kao alibija za najavljene poteze Srbije. Priprema se teren za provedbu naredbi rukovodstava Srbije da se ne poštuju politički akti savezne vlade na tlu te republike. Rušenjem sadašnje vlade ne samo da se pokušava naći>krivac za vlastite promašaje, nego se do krajnosti podstiče kaotična dezintegracija Jugoslavije i povećavaju šanse za izvanredna rješenja; ustrajava se na političkoj destabilizaciji Hrvatske i ulazi u destabilizaciju Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina, središnja jugoslavenska rerublika u kojoj žive tri naroda i u kojoj nijedan od njih nema apsolutnu većinu. Zajednički život naroda u suverenoj Bosni i Hercegovini jest jamstvo mirnog suživota na ovom tlu. Zato će se ishod sukoba demokratskih i konzervativnih snaga umnogome rješavati na tlu Bosne i Hercegovine. Najavljenim demokratskim izborima bitno će se promjeniti odnos snaga u Jugoslaviji i umanjiti izgledi politike izvanrednog stanja. Stoga će se i nastojati onemogućiti izbori u Bosni i Hercegovini. Destabilizaciji te republike prdonosi dio političkih stranaka i pojedinaca iz Hrvatske svojatanjem dijela teritorija BiH. Treba uzeti u obzir i pogoršanje medunacionalnih okolnosti, krizu na Bliskom istoku i mogućnost izbijanja rata, krizu u istočnoevropskim zemljama, pa i tendenciju raspada Sovjetskag Saveza. Kako usporedo s negativnim teku i pozitivni procesi u Jugoslaviji, kako respektabilne financijske, državne i druge ustanove u svijetu podržavaju ekonomski program savezne vlade, kako se sve više doznaje istina o ljudskim pravima na Kosovu te o biti sukoba u Jugoslaviji, kako je sve bjelodanije da se demokratski procesi u Sloveniji i Hrvatskej ne mogu zaustaviti i da se ubrzano širi na cijelu Jugoslaviju, procjenjuemo da ulazimo u odlučujuća krizu u kojoj je potrebno okupljanje demokratskih snaga, te organzirano suprotstavljanje akterina izvanrednog stanja, SKH-SDP ocjenjuje da su stvarane političke pretposta- vke za rješenje državne krize na osnovi demokratske federacije danas bitno sužene. Zbog stalnih prijetnji da se silom nametnu određena rješenja protiv njgove volje i interesa, sve je više građani koji protiv postojećeg lik zajedničkog života u Jugoslaviji. U izjavi se kaže, da SKH-SDP smatra da je Jugoslavija u interesu svih njenih naroda i protivi se razlazu. Da se ne bi zatvorila svaka mogućnost za zajednički život jugoslavenskih naroda, u ovom trenutku smatramo jugoslavensku konfederaciju,minimalnim oblikom političkog povezivanja tih naroda. Ovim stavom trvdi se u izjavi uvažava se realno političko stanje u Jugosla- viji. Ustav SFRJ iz 1974. samo je formalno na snazi. On ,je u praksi odavno suspendiran institucionalnim i izvaninstituciona- lnim sredstvima. Faktično ukidanaje federalnog statusa pokrajina, konfederativno ponašanje pojedinih republika, te bitne promjene u odnosima snaga u organima federacije faktične su, i bez usta- vnih promjena, pretvorile Jugoslaviju u konfederaciju. Ospora- vatelji demokratskih procesa u drugim republikama, prijetnje izvanrednim stanjem, jugoslavenskim referendumom, "antibirokra- tskom revolucijom" doveli su do protumjera u drugim republikama. Najprije je Slovenija proglasila suverenost, ustavnim amandmani- ma to je učinila i Hrvatska, a slični se postupci mogu očekivati i u ostalim republikama.(Sve to govori da danas Jugoslavija pra- ktički već funkcionira kao konfederacija. No to je konfederacija u kojoj nema nikakvih pravila, nego se svi sporovi pokušavaju rješavati mimo institucija i sistema. SMATRAMO DA JE NASTUPIO TRENUTAK DA SE UTVRDE POLAZIŠTA ZA NOVI POVIJESNI DOGOVOR JUGOSLAVENSKIH NARODA O MIRNOM PRIJE- LAZU U NOVI TIP POLITIČKE ZAJEDNICE. Ta polazišta treba da budu formulirana u DEKLARACIJI O OPĆIM NAČELIMA ZAJEDNIČKOG ŽIVOTA DO POSTIZANJA NOVOGA POVIJESNOG DOGOVORA. DEKLARACIJU bi hitno donijela Skupštinm SFRJ, a poštovale bi je sve potpisnice u prijelaznom razdoblju. To je uvjet mirnog razrješenja sadašnje državne krize. Zatim se u izjavi SKH-SDP navode bitna nečela predložene DEKLARACTJE: sve republičke skupštine Deklaracijom bi se obveza- le da će međurepubličke probleme rješavati mirnim putem i demo- krastskim sredstvima. Sve republičke skupštine odrekle bi se primjene sile, nasilja i ucjena kao sredstava političkog djelovanja; deklaracija bi izrazila obvezu svih republičkih skupština da štite i poštuju teritorijalnu cjelovitost i suverenost Jugoslavije teritorijalnu cjelovitost i suverenost republika, nepromjenjivost unutarnjih granica te suglasnost svih republika o konačnoj odluci o novome državnom ustrojstvu; deklaracija bi nadalje obvezala sve potpisnike da do kraja godine provedu višestranačke slobodne izbore te da poštuju dosad provedene višestranačke izbore kako bi se uspostavile vlasti koje će legitimno sudjelovati u sklapanju novoga povijesnog dogovora jugoslavenskih naroda. Isto tako, deklaracija bi utvrdila opća prava naroda, narodnosti i nacionalnih manjina u Jugoslaviji i u svakoj republici, te obvezu provedbi zajednički utvrđene politike. Jamčila bi se jednaka prava na kulturnu autoncmiju pripadnicima svih jugoslavenskih naroda koji žive izvan svojih nacionalnih država u okviru Jugoslavije. Deklaracija bi obvezala sve republičke vlasti da stvaraju klimu snošljivosti i dijaloga, te da pristupe razgovoru o budućnosti Jugoslavije bez ultimatuma i isključivosti. Razgovor bi načelno morao poći od pretpostavke da su otvorene sve mogu- ćnosti za rješenja sadašnje državne krize: federacija mješavina federacije i konfederacije asimetrična federacija u kojoj jedna ili više republiša imaju konfederalni, a druge federalni status; konfederacija; savez suverenih država koji ne mora, obuhvaćati sve sadašnje republike stvaranje samostalnih država. Svaku opciju, trebalo bi obrazložiti i utvrditi njezinu realnost, te ekonemske, političke, međunarodne i druge pretpostavke i posljedice kao i modalitete prijelaza u novo političko stanje. SKH-SDP ovom izjavom poziva sve demokratske snage u Ju- goslaviji da se pridruže apelu da u Skupštini SFRJ odmah otpočne rasprava o predloženoj DEKLARACIJI. Od zastupnika ove stranke zahtijeva se da takve rsprave odmah pokrenu u Saboru Republike Hrvatske i u Skupštini SFRJ. Ova stranka opetovano izjavljuje, da nije niti će biti oslonac plitike izvanrednog stanja u Hrvatskoj i da će se svim legalnim sredstvima suprotstaviti stvaranju takvog stanja. Izjavom poziva svoje članove, simpatizere i birače, sve građane Hrvatske bez obzira na političko uvjerenje, Hrvate, Srbe i pripadnike dru- gih naroda, da se angažiraju kako bi se na miran, demokratski, legalan i legitiman način rješavali nastali problemi. Istodobno SKH-SDP poziva vlast Republike Hrvatske na razumno, državnički mudro, odgovorno i smireno ponašanje u rješavanju preblema te da prednost bezuvjetno dade demokratskim, a ne represivnim sredstvima. S tim u vezi predlaže vladi Republike Hrvatske da uputi PROGLAS svim građanima u kojem će javno obznaniti da odustaje od zakonkih i drugih mjera protiv sudionika nedavne oružane pobune kao znak dobre volje i žele da se smiri stanje, SKH-SDP također prodlaže da vlada PROGLASOM obznani odlučnost da će ubuduće intervenirati u skladu s Ustavom i zakonima, ako se oni budu kršili i osobito, barikadama i stražama narušavali integritet Republike i slobode građana. Ujedno se predlaže Saboru Republike Hrvatske da javno obnovi obvezu da će svojom politikom pridositi nacionalnoj ravnopravnosti svih. To podrazumijeva i pravo na kultarnu auto- nomiju - pravo na jezik, pismo, prosvjetne i kulturne ustanove i dr. To uključuje zaštitu i razvoj kulturnog identiteta srpskog naroda u Hrvatskoj, te djeotvornu zakonsku zaštitu ravnopravnosti srpskog kao i drugih naroda i narodnosti u Hrvatskoj. I,na kraju izjave SKH-SDP se kaže: "Mirno razrješenje jugosla- venske državne krize uvjet je razvoja plurističke demokracije u Hrvatskoj. Tek kad iščeznu nacionalnih strahovi, srazovi i sukobi, građani će se moći politički povezivati i djelovati po nenacional- nim kriterijima. Nacionalne homogenizacije zamijenit će političke pluralizacije nacija. Slobodni višestranački izbori tek su prvi korak prema demokraciji" (Hina - svršetak) 080000 MET sep 90