BRUXELLSKA PROGRAMSKA DEKLARACIJA HSS-A

ZAGREB, l. rujna (Hina) - Sukobi različitih organizacijskih skupina Hrvatske seljačke stranke oko primata u hrvatskom seljačkom pokretu i autentičnog tumačenja baštine Antuna i Stjepana Radića nastavljaju se. U Bruxellesu su se 31. kolovoza i 1. rujna 1990. okupili delegati iz Hrvatske i inozemstva kao središnji odbor HSS-a, koji su tom prilikom usvojili Programsku deklaraciju upućenu hrvatskoj javnosti. Sudionici toga skupa deklaracijom pozdravljaju pobjedu demokracije i podupiru demokratske preobrazbe javnog života u Hrvatskoj, te najavljuju da će se njihova stranka boriti da stekne što šire povjerenje naroda u kojem je nikla početkom našeg stoljeća. Na ovom je zasjedanju izabrano privremeno predsjedništvo šredišnjeg odbora HSS-a u sastavu: Stjepan Radić, Boris Rotar, Ivo Oštrić, Nikola Novaković, Petar Mihanović, Tomislav Jugović, Mirko Dreta, Mislav Carević, Jure Šonje, Ivan Turek, Antun Maček, uz otvorena mjesta za predstavnike triju postoje- ćih stranačkih formacija (HSS po odluci RSUP-a, HRSS i HSS Herceg-Bosna); u tajništvo su izabrani: Mladen Juričić, Drago Stipac, Slavko Koković, Srdan Marković, Stjepan Marić i Vinko Orikin, s time da vode tekuće stranačke poslove i pripreme kongres HSS-e. Temeljem politike HSS-e bio je i ostaje mirotvorni i čovječanski politički nauk braće Radića i njihovih sljedbenika. Ustav Neutralne seljačke Republike Hrvatske iz 1921. g., politička praksa i ostvarenja stranke između dva rata, ratno i poratno iskustvo i savezništvo sa zapadnim demokracijama kao i tekuća dostignuća demokratskoga svijeta prilagođena potrebama našega naroda i vremena. Bila ona na vlasti ili u opoziciji, HSS odlučno brani i promiče interese naroda i zemlje Hrvata kao i svih hrvatskih građana u okviru suverene i demokratske Republike Hrvatske, "moralne zajednice misaonih bića" (Ustav iz 1921. g.). HSS se posebno zalaže za izgrađivanje i učvršćenje moderne pravne države ustanovljene na višestrančkoj parlamentarnoj demokraciji; za izgradnju pravnog i sudskog sustava na temeljima hrvatske tradicije i najboljih stranih iskustava; za napredak opće prosvjete i kulture najširih narodnih slojeva, za slobodno gospodarstvo na temelju privatnog vlasništva i poduzet- ništva; za što manje poreze primjerene racionalnoj javnoj upravi i potrošnji te zahtjevima uravnotežene socijalne politike i skrbi; za opće zdravstveno, invalidsko i starosno osiguranje i, osobito, za profesionalnu osposobljenost i zaposlenje mladih naraštaja. HSS takoder potiče strukovne sindikate, kolektivne ugovore i pravo na štrajk, osim u javnim ustanovama, službama i režijama. HSS se zalaže za ukidanje stajaće vojske i uspostavu teritorijalne obrane opremljene lakim naoružanjem. U programskoj deklaraciji bruxellskog skupa dalje se kaže da HSS zagovara upravnu decentralizaciju Republike Hrvatske na podlozi općina i županija, s time da svaka upravna jedinica pokriva što više svojih potreba izvornim poreznim i drugim prihodima. U načelu Republici pripadaju neizravni porezi, carine i opće takse, a općinama i županijama porezi na fizičke i pravne osobe, te lokalne takse. U pogledu gospodarskog razvitka, HSS daje prednost poljodjelstvu, turizmu, prometnicama, energetici, izgradnji stanova, te malim i srednjim industrijskim, trgovačkim i uslužnim poduzećima, utemeljenim na modernoj znanosti i tehnolo- giji. U svrhu što bržeg razvitka, HSS se zalaže za što slobodnije korištenje stranog kapitala i robe, pri čemu carine ne smiju premašiti međunarodno utvrđene maksimalne razine. U tom cilju HSS zagovara vlastitu hrvatsku carinsku i monetarnu politiku. Na području vanjske politike, HSS se zalaže za oblikovanje regionalnih ekonomskih i političkih zajednica, posebno Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, kao prijelaznu etapu za ulazak u šire europske integracije. HSS smatra da Republika Hrvatska mora postati čimbenik mira i napretka u našem dijelu Europe te odbacuje sva nasilna politička i teritorijalna rješenja, a u korist čovječanskog dogovora i sporazuma. U pitanju domaćih Srba, bruxellska deklaracija kaže da HSS stoji na poli- tičkoj liniji koju su izgradili Radić, Pribičević i Maček. Podsjeća se da je ta politika dobila narodnu većinu u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini na izborima 1938. Na zasjedanju bruxellske organizacijske skupine je odlučeno da se kongres HSS-e održi u Zagrebu u lipnju 1991. g., u okviru opće proslave 120. obljetnice rođenja osnivača Stranke i učitelja hrvatskoga naroda Stjepana Radića, a da se u domovini pred Božić održi pripremni radni sastanak. (Hina - svršetak) 010000 MET sep 90