2. "EUROPA" (STUTTGART): TKO ZAPRAVO UGROŽAVA JUGOSLAVIJU?

STUTTGART, 29. listopada (Hina) - Njemački mjesečnik za pri- vredu, politiku, kulturu i promicanje europskih kategorija "Europa" u broju za studeni, pod naslovom "Demokratsko prolje- će u Zagrebu" objavljuje opširan članak o prilozima u Hrvatskoj i Jugoslaviji, gdje se uz ostalo kaže: "Koliko je eksplozivna situacija, nastala u tijeku prošlih mjeseci u Jugoslaviji, ostalim je Europljanima potpuno jasnim postalo tek nedavno, kad su dijelovi srpske manjine nastanjene u Hrvatskoj u okolini Knina počeli napadati policijske postaje, otimati oružje, di- zati ulične barikade i ugrožavati čak i sasvim neupućene tu- riste. Jugoslavija se odjedanput našla na rubu građanskog rata. Da (još?) nije izbio, ostaje zaslugom nove hrvatske vlade u Zagrebu, koja vrlo smireno i pribrano reagira na provokacije. U kojoj mjeri komunistička vlada u Beogradu podupire takve akcije, dokazuje još jedan incident kad se hrvatski ministar unutrašnjih poslova Boljkovac želio na licu mjesta informirati o pobuni u Kninu, lovački avioni zrakoplovnih snaga vojske presreli su njegov hellkopter i prisilili ga da se vrati. Vojno vrhovništvo u Beogradu o tome, tobože, nije ništa znalo. Premda se Srbija ubraja među zadnje komunisticke bastione Euro- pe, vodstvo u Beogradu dosad je uvijek uživalo nepodijeljenu pažnju Washingtona i vlada zemalja Europske zajednice. Sve do osamdesebih godina takav je odnos imao određenu logiku, budući da je izgledalo kako Beograd jamći zajedništvo mnogonacionalne države. Jugoslavija, premda pod socijalisičkim režimom, ali zato izvanblokovska i sklona Zapadu, kao tampon-zona između sovjetskog bloka i Sredozemlja dobro se uklapala u sigurnosno- -političke interese zapadng svijeta. Američki su se političari tek vrlo sporo i postupno poće- li distancirati od srbijanskog vodstva. Tako je utjecajni američki senator Robert Dole poslije višednevnog putovanja po Jugoslaviji i kriznoj pokrajini Kosovo izjavio kako je istinski užasnut "obnovnom komunističkog potlačivanja u Srbiji", pogotovo što tako represivna politika jasno proturjeći demokratskom razvoju u Hrvatskoj i Sloveniji. Ali problematični odnosi između Srbijanaca i Hrvata sežu puno dalje i dublje od aktualnog sukoba svjetonazora sa jedne strane, apsolutna prevlast komunistićke partije, s druge, demokratski pluralizam. Ukorijenjeni su u povi- jesti: "Hrvati i Srbijanci", podvlači novi Predsjednik Hrvatske, povjesničar dr. Franjo Tuđman, "nisu samo pred- stavnici dvaju različitih naroda, nego i dvije različite civilizacije." Katolički Hrvati orijentirali su se - isto kao i Slovenci - oduvijek prema Europi, dok su Srbijanci sve do XIX. stoljeća živjeli pod vladavinom Turaka. Današnja jugoslavenska republika Makedonija bila je još početkom ovog stoljeća turska. Potpuno je jasno da se razlike, koje su nastajale i rasle toliko vremena, ne mogu dugoročno potiskivati. Radikalni postupci Beograda protiv dviju reformističkih država, Hrvatske i Slovenije, još je podgrijao sukob medu različitim mentalitetimao Slo- venija i Hrvatska jednoglasno se žale kako Srbija koristi sva sredstva moći koja su joj na raspolaganju da diskredi- tira demokratske republike. A "sredstva moći" ni u kom se slučaju ne ograničavaju samo na vojsku. Beograd dapače raspolaže propagandnom mašinerijom upravo divovskih razmje- ra, koja seže od novinske agencije Tanjug, pa do osoblja u jugoslavenskim ambasadama. Kako god da se pogleda na najznačajnijim mjestima moći sjede Srbijanci. Propagandni rat protiv Zagreba i Ljubljane, naravno, nije ostao bez posljedica: u mnogim se zapadnim ministarstvima vanjskih poslova kao i u znatnom broju redakcija udomaćio dojam kako su to naposljetku ipak Hrvati i Slovenci koji zbog svoje težnje za nezavisnošću ugrožavaju jedinstvo Jugosla- vije, ističe se uz ostalo u ovom časopisu. (Hina - svršetak) ! 290000 MET oct 90