11. II. KONFERENCIJA MINISTARA VANJSKIH POSLOVA BALKANSKIH ZEMALJA

ZEMALJA TIRANA, 25. listopada (Hina) - Prvoga dana rada II. konferencije ninistara vanjskih poslova balkanskih zemalja, skupu se obratio predsjednik zemlje domaćina Ramiz Alija, koji je istaknuo kako se nada, da će ovaj skup pridonijeti stvaranju boljih uvjeta suradnje, kao i jačanja prijateljstva između balkanskih zema- lja. "Ovaj skup", rekao je Alija, "bez dvojbe će pomoći da se Balkan pretvori u zonu mira i prijeko potrebne sigurnosti u ovom uvijek kritičnom rajonu. Tome će svakako pridonijeti i pozitivni trendovi u međunarodnim odnosima. Na Balkanu među njenim narodima ima velikih problema i oni se moraju što prije rješavati jer svako odgađanje može samo pogoršati situ- aciju. Moramo sjesti i o svemu razgovarati, o svakom problemu i konfliktu bez ikakva izuzetka. Poznato je da Europa prema ovom rajonu ima dosta obvezae i mi Balkanci smo ovoj Europi nanijeli previše zla, ali ni ona nije ostala nedužna. Treba vjerovati da i ovi na zapadu, kao i ovi na istoku imaju dosta učiniti za narode ovog područja". Sastanak ministara vanjskih poslova prošao je u znaku snošljivosti, razumijevanja, međusobnog poštivanja i želje, da se suradnja i sigurnost na ovom području uzdigne na jednu višu razinu. Na sjednicama konferencije ministri vanjskih poslova Ljuben Gocev (Bugarska), Antonis Samaras (Grčka), Adrian Nastase (Rumunjska), Ahmet Kurchebe Alktemocin (Turska), Budimir Lončar (Jugoslavija) i Reis Malile (Albanija) u svojim su nastupima pokazali zajednički stav da se Balkan od trusnog područja i "bačve baruta" mora u budućnosti pretvoriti u područje mira, kojeg priželjkuje suvremena Europa. Većina ministara je u svojim nastupima istakla humanitarnu dimenziju multilateralnih odnosa i bilateralne suradnje na Balkanu. U tom kontekstu istaknuto je, moraju se tretirati i nacionalne manjine, koje su na konferencijiu Tirani postavljene u pozitivnom kontekstu. Nacionalne manjine, ističe se, moraju postati kohezionom snagom, a ne kamenom spoticanja. Pripadnici nacionalnih manjina svoja prava treba- ju ostvarivati oslanjajući se na ustave zemalja, ali i na temelju dokumenata KESS-a, Povelje UN, kao i važećih međunarodnih ugovora. Ono što je bilo najuočljivije je nastup grčkoga ministra vanjskih poslova Antonisa Samarasa, koji je oštro napao neke zemlje zbog nepoštivanja vjerskih sloboda; očito je bilo da je napad usmjeren na adresu zemlje domaćina. U vezi pitanja nacionalnih manjina, jugoslavenska delegacija je iznjela stav, da zauzimanja za njihova prava ne može biti nikako implicirano pravom na tuđe teritorije ili prekrajanje granica. Za novu Europu licitacija granicama je isto što i narušavanje stabilnosti. Govoreći o nacionalnim manjinama savezni sekretar za vanjske poslove B. Lončar je bio decidi- ran, da se taj problem mora tretirati u duhu dokumenata Helsinkija i Kopenhagena. O svim pitanjima, kako je istaknuo Lončar, Jugoslavija nudi dijalog i razumijevanje, jer "samo tako možemo kao područje biti dio Europe. Drugačije nas nitko neće prihvatiti." Konferencija je donijela neke važne odluke, koje će imati za cilj institucionalizaciju međubalkanskih odnosa. Na prijedlog Budimira Lončara, sastanak ministara vanjskih poslova održavat će se svake godine. Također se formiraju zajednička koordinacijska tijela, balkanska privredna komora i među- balkanska banka. Predloženo je, da se pojednostavljuju pojedini propisi i zakoni međurobne razmjene, industrijske suradnje, poveća trgovačka razmjena u pograničnim pojase- vima. Ministri su se načelno dogovorili o uvođenju tzv. crvenih telefona, za slučajeve kriznih situacija. Ministri su također predložili da se u povoljnom razdoblju održi i sastanak na vrhu balkanskih zemalja. Konferencija je odlučila da se slijedeći skup ministara vanjskih poslova Balkana održi slijedeće godine u Sofiji. Konferencija nastavlja radom. Konferenciji u Tirani su uspješan rad zaželjeli i čestitke uputili generalni sekretar UN Peres de Cuelar, čuvena misionarka Albanka majka Tereza, predsjednik Bugarske dr. Željo Želev, predsjednik Turske Burgut Ozal, te sovjetski ministar vanjskih poslova Eduard Sevarnadze. (Hina - svršetak) 250000 MET oct 90