41. SASTANAK RADNE SKUPINE ZA IZRADBU PROJEKTA O KULTURNOJ AUTONOMIJI SRBA U HRVATSKOJ

KULTURNOJ AUTONOMIJI SRBA U HRVATSKOJ ZAGREB, 24. listopada (Hina) - Danas je u Saboru održan inicijativni sastanak radne skupine za izradbu projekta o kulturnoj autonomiji Srba u Hrvatskoj. Skupina će, kako je najavio njen koordinator Slavko Degoricija, predsjednik Vijeća općina Sabora Hrvatske, sačinjavati petnaest ugled- nih znanstvenika, kulturnih i političkih radnika, a najavlje- na je i mogućnost njenog širenja. Radnu skupinu zasad čine: dr. Jovan Burač, dr. Mirjana Kasapović, dr. Stanko Korač, dr. Nedjeljko Mihanović, dr. Anđelko Milardović, dr. Jovan Mirić, dr. Radovan Pavić, dr. Drago Pavličević, Simo Rajić, dr. Drago Roksandić, dr. Budislav Vukas, dr. Mirko Valentić, dr. Zvonko Lerotić i dr. Đuka Zatezalo. Kako je danas dogovoreno, toj će radnoj skupini za dva tjedna biti ponuđena dva teksta prijedloga kulturne autonomije Srba u Hrvatskoj. Jedan će prirediti dr. Drago Roksandić, i drugi dr. Mirko Valentić, a pozvani su i ostali članovi da svoje pisane prijedloge dostave radnoj skupini. Koordina- tor Slavko Degoricija je istaknuvši da skupinu čine uglednici, pripadnici srpske i hrvatske nacije, rekao da se nada kako će njen rad završiti konačnim postizanjem suglasja u republici". Dr. Drago Roksandić je izjavio da je bilo zadnje vrijeme, da se u javnosti izide s projektom kulturne autonomije Srba u Hrvatskoj, da radna skupina neće biti svespasavajuća, jer uređe- nje kulturne autonomije Srba u Hrvatskaj ne zavisi samo o radu te skupine već i o tome kako će se riješiti pitanje konstituiranja Hrvatske, ali i Jugoslavije. Rješenje pitanja kulturne autonomije, drži dr. Roksandić, također zavisi o većinskom stanovištu, jer svaka je autonomija, pa i srpska određena republičkim okruženjem. U budućoj kulturnoj auto- nomiji treba po dr. Roksandiću voditi računa o interkultural- nom prožimanju srpskog i hrvatskog stanovništva, a saborskim mehanizmom treba omogućiti da se srpski problemi ne pretvara- ju u sukobe ili pak da ne rezultiraju uspostavom dvovlašća. Dr. Roksandić se zauzeo za formiranje jednog reprezentativ- nog tijela konzultativne prirode, koje bi se formiralo nakon za to pripremljenih izbora. "Jer", kako je rekao dr. Roksan- dić, "nitko samozvan pa ni Srpsko nacionalno vijeće ne može predstavljati srpski narod u Hrvatskoj. Kandidate za to tijelo mogu predložiti sve, a ne samo srpske stranke. Dr. Mirko Valentić je naglasio, da je u povijesti hrvatske države današnji dan značajan, jer se prvi puta dogodilo da Hrvati izvan stranačkih dogovora žele raspravljati o manjin- skom narodu. On se zauzeo za primjenu europskih mjerila u definiranju kulturne autonomije Srba u Hrvatskoj, posebno za primjenu Europske konvencije o narodnim manjinama, kojima se na novi, moderan način rješava manjinsko pitanje u svim zemljama članicama Europske zajednice. Osim a srpskom narodu, također je potrebno voditi računa i o drugim etnicitetima u Hrvatskoj - Talijanima, Madžarima i ostalima. Dr. Valentić se zauzeo da se kulturna autonomija Srba u Hrvatskoj riješi na razini ustavne norme tj. da iz tog rješenja proizadu i provedbeni zakoni. Drago Pavličević je podsjetio kako se o pitanju srpske kulturne autonomije zapravo taspravlja još od 1861. godine, kada je Sabor raspravljao o pitanju jezika, kojim srpsko stanovništvo govori. Tad, a preko bana Ivana Mažuranića, Frana Supila, uspostave Banovine Hrvatske, odluka ZAVNOH-a do današnjeg dana slična je problematika zanimala generacije naših političara. Nadajući se, da će danas utemeljena radna skupina iskoristiti nova i dosadašnja iskustva, te nove povoljne uvjete, dr. Pavličević je rekao kako se nada da će rad ove skupine "ishoditi takvim rješenjem, koje će biti dobar primjer i za slične probleme u drugim republikama." U raspravi su još sudjelovali dr. Jovan Bamburač, dr. Stanko Korač i dr. Nedjeljko Mihanović. (Hina - svršetak)