23. OKRUGLI STOL NA TEMU POLOŽAJA I PRAVA NARODNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ

REPUBLICI HRVATSKOJ ZAGREB, 24. listopada (Hina) - Danas je u Zagrebu, u organiza- ciji Instituta za migracije i narodnosti Sveučilišta u Zagrebu održan okrugli stol na temu položaja i prava narodnosti u Republici Hrvatskoj. U nazočnosti predstavnika gotovo svih narodnosti, koje žive u Hrvatskoj - Čeha, Madžara, Roma, Ru- sina, Slovaka, Talijana, Ukrajinaca, Nijemaca i Austrijanaca (zadnja dva naroda nemaju status narodnosti) - stručnjaka za narodnosti i predstavnika javnog i političkog života, ras- pravljalo se o dosadašnjem stvarnom položaju narodnosti, pro- mjenama koje u nj unosi uvođenje parlamentarnog pluralizma, i o ustavnim rješenjima koja se očekuju na tom području. Uvodni referat je podnijela mr. Mirjana Domini iz Instituta za mi- gracije i narodnosti. Prema popisu iz 1981. godine, rekla je Mirjana Domini, više od deset posto stanovništva nije se nacionalno izjasnilo. Od 3,2 posto stanovništva, koji su se izjasili kao drugi narodi i narodnosti, ustavno pravo narodnosti koristi 1,48 posto stanovništva. Dugogodišnji sustav razmjerne zastupljenosti nije donio mogućnost zadovoljavanja prava, koja iz tog pro- izlaze, pa su i predizborne aktivnosti pridonijele da većina narodnosti ostanu prilično po strani, čime je izostalo njihovo određenje, suradnja sa drugima i pronalaženje stranke preko koje bi iskazali svoje zajedničke interese. Nedostaje informacija o doprinosu manjina ukupnoj kulturi jedne zaje- nice, pa je mr. Domini naglasila da je potrebno pri izradi ustava i zakonodavstva ove društvene sfere učiniti sve kako bi se manjine privukle s društvene margine. Dr. Veljko Mratović se zauzeo, da se iz normativnog dijela ustava nacionalno određenje republike prebaci u preambulu, jer se hrvatski suverenitet zrcali u stvaranju vlastite države, a ne u kasnijim načinima kreiranja vlasti u kojoj ravnopravno sudjeluju svi građani, kao i u svim drugim državnim i društvenim sferama. On je međutim izrazio sumnju u potrebu izravnog uvođenja predstavnika narodnosti u Sabor jer to po njemu dovodi u pitanje institutuciju jednakosti. Mratović je kritizirao zahtjeve za srpskom političkom autonomijom. Ipak, gotovo svi nazočni predstavnici narodnosti zauzeli su se, da se pronađe određeni oblik pravnih rješenja, koji bi garantirao sva prava i slobode manjina što ih poznaje suvremena demokracija. S manje ili više oštrine oni su od- govorili na nepoznanicu što znači deset posto neizjašnjenog stanovništva. Predstavnik Stranke Roma je iznio podatak da u Hrvatskoj postoji 250 tisuća Roma, a ne samo četiri tisuće kako pokazuje popis, jer se dijelom osjećaju manje vrijedni i prihvaćaju matične nacionalnosti zemlje u kojoj žive, a dijelom zbog nepostojanja nacionalne svijesti. Sličan je slučaj i s Austrijancima i Nijemcima: po popisu ih je iskazano samo oko dvije i pol tisuće, a u stvarnosti ih ima deset puta više. Njihova je predstavnica rekla, da se po- slijeratna država prema njima odnosila genocidno zbog njihovog položaja u ratu. Nazočni na današnjem okruglom stolu su se zauzeli za miran suživot u slobodnoj Hrvatskoj u kojemu će svi moći iskazivati svoja nacionalna i ljudska prava i slobode. Jadranka Čačić iz Instituta za migracije i narodnosti je primjetila kako se i ovom prilikom iskazala multikulturalnost našeg prostora čiji se problem na zapadu rješava interkulturalnom politikom. (Hina - svršetak)