NACRT NOVOG SLOVENSKOG USTAVA

LJUBLJANA, 12. listopada (Hina) - Sva tri vijeća slovenske Skupštine utvrdila su u petak tekst nacrta novog slovenskog Ustava i uputila ga na javnu raspravu. Nakon dosta žive rasprave, posebno u Društveno-političkom vijeću, usvojen je tekst, koji je oblikovala Ustavna komisija, ali je odlučeno da u javnu raspravu moraju istodobno također prijedlozi za dopune i promjene nacrta, koje su u parlamentarnoj raspravi dali zastupnici. Odlučeno je da javna rasprava traje do svršetka studenog. Taj rok može se produžiti ili čak prekinuti posebnim skupštinskim zaključkom ako bi okolnosti to zahtijevale. Temeljni cilj odredaba predloženog Ustava, koji broji 164 članka, jest osiguranje prava osobe kao čovjeka i kao građanina. Ta prava proizlaze izravno iz Ustava, dok će se zakonima rješavati samo njihovo provođenje u koliziji s istim pravima drugih. Republika Slovenija u Ustavu je definirana kao suverena država nastala na temelju neotuđivog prava slovenskoga naroda na samoodređenje. Vlast naroda provodi se izravno, na izbo- rima i po načelu podjele putem zakonodavnih, izvršnih i sud- skih organa. Osigurana je lokalna samouprava. Crkva je odvojena od države, zakonodavstvo mora biti usklađeno s međunarodnim ugovorima i općevažećim načelima međunarodnoga prava, svima su dana jednaka prava bez obzira na narodnost, rasu, spol, jezik, vjeru, politički i drugi stav, materijalno stanje, porijeklo, naobrazbu, društveni položaj, itd. Državno uređenje predviđeno je u nekoliko inačica. Ponuđen je jednodomni ili dvodomni parlament s Državnim zborom i Vijećem regija odnosno Senatom kao državnim vijećem. Držav- ni zbor brojio bi od 120 do 150 profesionalnih zastupnika, a Senat od 60 do 75 senatora. Novi ustav među ostalim bi uveo kao novost takozvani Računski sud, koji bi bio najviši organ nadzora državnih računa državnog proračuna i cjelokupne javne potrošnje. Obrana je dana u dvjema inačicama s republičkom vojskom ili bez ikakve vojske. U nacrtu nije precizno definirano, da li će Slovenija imati parlamentarni ili parlamentarno-predsjednički sustav. Vlada bi funkcionirala kao ministarski kabinet. U Ustav je ugrađen institut konstruktivnog nepovjerenja, a to znači da bi se istodobno s izglasavanjem nepovjerenja vladi morao izabrati predsjednik nove vlade. Obrazlažući nacrt novog Ustava predsjednik slovenske Skupštine dr. France Bučar među ostalim je rekao, da novo ustavno uređenje proizlazi iz činjenice, da je izvorno počelo društve- nog uređenja pojedinac, koji se radi ostvarivanja svojih ciljeva povezuje sa drugima u najrazličitija udruženja. Dr. Bučar je upozorio da prelazak na tržišno privređivanje nikako sam po sebi ne rješava sve one probleme zbog kojih se kao reakcija na njih u povijesti pojavio socijalizam. Ti i novi problemi ne mogu se rješavati negacijom tržišnog gospodarstva, već prije svega pragmatski. (Hina - svršetak) 120000 MET oct 90