JUGOSLAVENSKA NARODNA ARMIJA I KRIZA ZEMLJE

KOLN, 11. listopada (Hina) - U Programu Njemačkog radija "Deutsche Welle" beogradski izvjestitelj Gustav Schalupa izvijestio je - u emisiji od 10. o.mj. - o položaju armije u Jugoslaviji i njezin utjecaj na rasplet krize, pa kaže da se u Ministarstvu obrane Jugoslavije u Beogradu vodi visoka poli- tika. Pod predsjedanjem general-pukovnika Veljka Kadijevića redovito se sastaju generali s funkcionarima Saveza boraca, koje predstavljaju umirovljeni generali, kako bi razmotrili tekuću situaciju. Bosanski list "As" otkriva da na te sastanke znaju pozivati i političare. Armija je od Titova doba igrala važnu ulogu, jer se on u kriznim razdobljima više oslanjao na nju nego na Komunističku partiju. Danas Mini- starstvo obrane više nije tako moćno, štoviše, svojeglave akcije armije i prijetnje njenih generala na zapadu zemlje nailaze na oštre kritike i protuakcije. Naredba predsjednika Jugoslavije Jovića, da se nakon proglašenja suvereniteta Slovenije tamošnja Teritorijalna obrana podvrgne komandi Pete armijske oblasti u Zagrebu dovela je generalitet u nezgodnu situaciju. Nije tajna da je armijski vrh bio centra- listički orijentiran, te da na temelju pretežno srbijanskog oficirskog kadra u armiji prevladavaju prosrbijanske simpatije, no ipak je iznenadila hitnost kojom je Kadijević izvršio na- redbu. Jugoslavenski komentatori tvrde da odnos vojske prema predsjedniku vlade Markoviču nikada nije bio lošiji. Raskol, koji vlada u cijeloj Jugoslaviji, uočljiv je i u armijskom vodstvu. I Hrvatska i Slovenija zahtijevaju svoj nacionalni, oružani i komandni suverenitet, a spremne su ga ustupiti jednoj konfederalnoj vojnoj komandi samo u slučaju rata. I Srbija je svojim ustavom predsjednika Miloševića predvidjela za vrhovnog komandanta srbijanske armije. U konfederaciji za današnji jugoslavenski generalitet ne bi bilo mjesta, pa ne iznenađuje izjava nedavno umirovljenog šefa generalštaba Mirkovića da armija neće dopustiti raspad Jugoslavije. U beogradskom armijskom vodstvu šire se glasine o navodnim aktivnostima CIA-e, koja utječe na demokratske stranke u Sloveniji i Hrvatskoj i čiji agenti navodno i u BiH pripre- maju teren za konačno svrgavanje komunističkog režima. Javno se ne razmatra bi li vojnici JNA slijedili politizirajuće generale i ambiciozne oficire koji su uglavnom svi provjereni komunisti. Većina vojske su Hrvati, Slovenci, Muslimani, Makedonci, Mađari i Albanci. Da su njima bliži vlastiti narodi, te da na njih ne bi bili sprmeni pucati - sasvim je jasno. Osim toga, popuštanjem u Europi nestala je slika neprijatelja, koja je desetljećima bila pomno njegovana, a protiv tzv. unutrašnjeg neprijatelja armija višenacionalne Jugoslavije bila bi vrlo tupo oružje, završava g. Schalupa. (Hina - svršetak) 110000 MET oct 90