TUĐMANOV INTERVJU "VJESNIKU " I HINI

ZAGREB, 2. listopada (Hina) - Na povratku s dvanaestodnevnog posjeta Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, u avionu koji je iz Zuricha, u dolasku iz New Yorka, letio prema Zagrebu, predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman dao je intervju Krešimiru Fijačku za "Vjesnik" i Hinu. - Gospodine Predsjedniče, jeste li na kraju posjeta: zadovoljni postignutim? - Da, mogao bih reći - i više nego zadovoljan. U dvanaest dana posjetili smo jedanaest gradova SAD i Kanade, ja sam bio u devet, i svagdje se očitovalo jedinstvo iseljene Hr- vatske s domovinskom, njezina zainteresiranost za demo- kratsku preobrazbu sveukupnog života u Hrvatskoj i za uklju- čivanje u gospodarsku obnovu Hrvatske. To kako nas je ise- ljena Hrvatska dočekivala bilo je nezaboravno i nadmašilo je sve što smo mogli očekivati. - U susretima s političarima SAD i Kanade odano Vam je priznanje za demokratske promjene i dostignuća u Hrvatskoj, a uz to se može govoriti i o međunarodnom priznanju Hrvatske? - Bili smo ugodno iznenađeni ne samo zanimanjem što su ga službeni predstavnici američkog i kanadskog političkog života pokazali za stanje u Hrvatskoj i Jugoslaviji, već i njihovim poznavanjem naše situacije. Imali smo susrete i razgovore s prvacima kanadskg parlamenta, američkog Kongresa i Senata, s predstavnicima State Departmenta, a u Bijeloj kući sam se susreo s generalom Scowcroftom, predsjedničkim savjetnikom za nacionalnu sigurnost te s američkim predsjednikom Bushom. Posvuda smo naišli na odobravanje demorkatskih promjena u Hrvatskoj i u Sloveniji, ali i, na svoj način, na zabri- nutost stoga što još nema demokratskih promjena u istočnim dijelovima Jugoslavije. Vrlo su važni bili i susreti sa senatorima Doleom i Mitchellom, kongresmenima Hamiltonom i Broorsfieldom i drugim vodećim senatorima i kongresmenima koji su odgovorni ili imaju utjecaja na američku vanjsku politiku. - Osim politike u tim je susretima bilo govora i o gospo- darskoj suradnji? - Da, posebno u susretima s guvernerom američke države Minnesota, Rudyem Perpichem, koji je hrvatskog podrijetla, i s premijerom Britanske Kolumbije, u Vancouveru, gospodinom Vanderzeleom. U tim smo susretima spoznali da postoje velike mogućnosti i interesi i za razvijanje gospodarske suradnje između Hrvatske i tih država odnos provincija. razgovorima u američkom Kongresu postavljeno i pitanje uloge koju bi Hrvatska mogla imati u demokratskoj preobrazbi cijele Jugoslavije? - U svim tim susretima, a ponajprije u razgovorima u američkom Kongresu očitovalo se priznanje Republici Hrvatskoj i njezinoj ulozi u demokratskoj preobrazbi cijele Jugoslavije i očuvanju mira u tom dijelu Europe. Priznanje Hrvatskoj posebno se, u formalnom pogledu, očitovalo u Washingtonu, prigodom polaganja vijenca na grob neznanog vojnika u Arlingtonu, kada je priredena ceremonija uza sve počasti koje pripadaju državnicima. - Može li se, dakle, reći da se nakon ovog Vašeg posjeta promijenio odnos SAD prema Hrvatskoj? - Da, može se reći da je naš posjet pridonio potpunu prizna- vanju demokratskih promjena u Hrvatskoj i podizanju njezina ugleda u tom dijelu svijeta. - U ponedjeljak, na dan Vašeg odlaska iz SAD, u New Yorku se predsjednik Predsjedništva SFRJ Borisav Jović susreo s predsjednikom Bushom. Kako komentirate taj susret? - Odgovor na to trebali biste, zapravo, potražiti od sudi- onika toga susreta. Ali iz onoga što ja mogu zakijučiti iz naših prethodnih susreta u SAD, pa i s predsjednikom Bushom, moglo bi se reći da su najviši predstavnici SAD zainteresi- rani za demokratsku preobrazbu cijelog jugoslavenskog prostora, prema poznatim načelima: poštivanju ljudskih i nacionalnih prava, pluralističkoj demokraciji, slobodnom tržištu. I u susretu Bush-Jović upućen je savjet da je nužno demokratski rješavati sve probleme što izviru iz društvene i političke krize u Jugoslaviji. Amerikanci izričito podupiru demokratske promjene, a protive se svakoj upotrebi sile. Mogu reći, s velikim zadovoljstvom, da je hrvatski nacrt konfederalnog uredenja Jugoslavije i sa SAD potpuno prihvatljiv, i da su u razgovorima s nama američki političari pokazali razmjerno veliko poznavanje povijesnih prilika i uzroka svih sadašnjih problema u Jugoslaviji. Oni su, također, u razgovorima s nama, izrazili krajnju zabrinutost zbog kršenja ljudskih i nacionalnih prava na Kosovu i poticanje nemira među srpskim pučanstvom u Hrvatskoj. - Gospodine Predsjedniče, Uaša izjava o prihvaćanju ideje o formiranju dobrovoljačkih iseljeničkih odreda svakako će izazvati u najmanju ruku veliku pozornost, ako ne čak i zlobne komentare u "istočnom tisku" kako "Tuđman poziva ustaše da mu pomognu"? - Kakve ustaše?! Ne može se tu uopće govoriti ni o kakvim ustašama. Riječ je o našim>ljudima koji već generacijama žive u SAD i Kanadi, koji su tamo rođeni, ili o onima koji su tamo iselili pedesetih godina i poslije. To hrvatsko iseljeništvo vrlo je zabrinuto zbog ugrožavanja demokracije u Hrvatskoj, i ponudili su da formiraju svoje dobrovoljačke odrede ako to bude potrebno. Posvuda smo se susretali sa zahtjevima da hrvatska vlada učini sve da se uspostavi i poštuje pravni poredak, a u tom kontekstu došla je i ideja o osnivanju dobrovoljačkih odreda naših iseljenika koji žele pomoći Hrvatskoj. Nastojao sam uvjeriti naše iseljenike da neće biti potrebno da se ta ideja i ostvari, ali, razumljivo, ako bi se dogadaji tako razvijali, onda bi takav potez naših iseljenika značio ne samo podršku Hrvatskoj, već bi pokrenuo i demokratsko javno mnijenje u SAD i Kanadi. - Za susreta s našim iseljenicima bilo je i incidentnih situ- acija. Primjerice u Vancouveru, u nedjelju, kada ste vrlo odlučno i mudro odbacili neke pojedinačne provokacije? - Da, bilo je i takvih pojedinačnih, rekao bih usamljenih provokacija, poput one na banketu u Vancouveru kada su se mogle čuti neke neprihvatljive parole, i trebalo je to odmah odlučno odbaciti. Jer, ti ekstremni zahtjevi koji su graničili s provokacijom trebali su nekima dati povoda za difamiranje nove Hrvatske, čak i za njezino dovođenje u nekakvu vezu s onim što je, dakako, apsolutno neprihvatljivo. - U tom kontekstu bio je značajan i susret s vođama židovske Lige protiv difamiranja? - Bio je to iznimno važan susret, nakon kojega možemo reći da nema apsolutno nikakvih nesporazuma između svjetskog židovskog vodstva i nove hrvatske viasti. Naprotiv, mi smo pozvali Židove koji su morali napustiti svoju hrvatsku domovinu i njihove potomke da se vrate i ponovno zauzmu svoje mjesto u životu Hrvatske. (Hina - svršetak) 020000 MET oct 90