GOVOR PREDSJEDNIKA DR. TUĐMANA U FIRENCI

FIRENCA, 24. studenoga - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je danas u Pisi Nagradu za mir "Catarina de Medici", koju mu je dodijelila Accademia Internazionale Medicea, iz Firence. Istodobno je predsjednik Tudman imenovan senatorom i članom Višeg savjeta Akademje. Tom prilikom predsjednik dr. Tuđman održao je sljedeći govor: GOVOR PREDSJEDNIKA DR FRANJE TUĐMANA PRILIKOM DODJELE NAGRADE ZA MIR CATARINA DE MEDICI Dame i gospodo, dragi prijatelji, Primajući nagradu za mir Catarina de Medici i imenovanje senatorom i Članom Višeg savjeta Senata akademije što mi ih dodjeljuje Accademia Internazionale Medicea,Firenza izražavam svoju zahvalnost kao pisac-povjesničar i kao pripadnik hrvatskoga naroda, kojem evropska povijest zbog njegova geopolitičkog položaja nije bila naklonjena. Dozvolite stoga da podsjetim na mirotvorne tradicije i ukazem na mjesto hrvatskog naroda u novom demo ratskom poretku koji se stvara u Europi. Pod svodom nebeskim nikada nije bilo dobra bez zla, svijetla bez mraka, svete uzvišenosti bez satanske podlosti, stvaralaštva bez razaranja, mira bez rata... Teška sudbina malih europskih naroda, pa tako i hrvatskoga, bila je predodređena obranom nacionalnoga i kulturnoga identiteta i očuvanja državotvorne tradicije. Hrvatski narod odrzao se na prostoru koji je bio izložen osvajačkim pretenzijama bizantinskog i franačkog, njemačkog i talijanskog, madarskog i turskog pa i srpskog imperijalizma. Iz okolnosti takve povijesne i geopolitičke stvarnosti hrvatskoga naroda u njegovom krilu niknula je i održavala se jedino politička filozofija suzivota, miroljubivosti i regionalnog i europskog integrizma a ponajviše krščanskog univerzalizma. Hrvatska nije nikada ni u zenitu svoje državne moči u doba svoga kraljevstva, vodila osvajačke ratove. Čak i za vrijeme proosovinskog rezima NDH, koji je stvoren u Hitlerovom novom europskom poretku pod protektoratom Njemačke i Italije, a protiv kojeg je ustao sam hrvatski narod da bi u antifašističkoj borbi osigurao svoju nacionalnu opstojnost i državnost. Slobodoljubivost, ponos i mirotvorstvo pomogli su hrvatskom narodu tijekom starije i nove povijesti da očuva svoj nacionalni identitet i državnopravnu tradiciju u geopolititčkim čimbenicima što su više prijetili potpunim zatiranjem njegova bića nego blagodatima preplitanja različitih civilizacija. Bivajući stolječima "predziđe krščanstva" Hrvati su branili i obranili Europu od turskog despotizma, omogučavajući razvoj onoga što danas zovemo europskim demokratskim i kulturnim tradicijama. U Bosni, koju su za puna 4 stoljeća porobili i Turci, Hrvati su se brani 1 i razvijanjem osobitih oblika ekumenskog suživota katoličanstva, pravoslavlja i islama. Neprestano ugroženi od okolnih osvajaća, Hrvati su bili upućeni na obranu a ne na osvajanje tuđih teritorija, a takav položaj opticao ih je na usvajanje integrističkih i pacifistićkih ideja. Ideja panslavizma - uzajamnosti ravnopravnih slavenskih naroda - rodila se u glavi hrvatskoga dominikanca Jurja Križanića u 17. stoljeću. Razočarenje zloupotrebom te ideje za interese velikoruskog pravoslavnog ekspanzionizma stvorilo je medu Hrvatima vatrene zagovornike austroslavizma. Sporost s kojom se Austro-ugarsko carstvo prilagođavalo nacionalnim zahtjevima u Europi potakla je među Hrvatima pobornike i sljedbenike južnoslavenske ideje na crti svog internacionalizma. Hrvati su dali jedan od največih doprinosa borbi protiv faSističkih sila izašavši iz drugog svjetskog rata na strani pobjedničke demokratske koalicije. predvođene od SAD i SSSR. Razočarenje blokovskom podjelom Europe i staljinističkim imperijalizmom motiviralo je takodjer i Josipa Broza Tita, također Hrvata, da postane predvodnikom borbe protiv sovjetskog hegemonizma i jednim od začetnika pokreta političke emancipacije malih i kolonijalnih naroda, a ujedno i koegzistencije različitih država i ideologija. Povijest je zapamtila titoizam kao autoritarni sustav i kao neuspjeli pokušaj da se na osnovama Ustava iz 1974. izgradi federacija ravnopravnih naroda, ali i kao prvi hrabar i uspješan otpor staljinističkom hegemonizmu. Danas, nakon kraha jugoslavenske ideje u socijalističkoj federaciji koja se pod jednostranačkim komunističkim totalitarizmom bila pretvorila u hegemoniju najbrojnijeg naroda i zatiranje nacionalnih samobitnosti, u ime jedinstva i proleterskog internacionalzma, Hrvati se -dosljedno svojim povijesnim tradicijama- svrstavaju medu najiskrenije pobornike mirne europske integracije suverenih naroda. Ovo ističem, dame i gospodo, zato jer se hrvatskomu narodu od strane komunističke i jugoslavensko-unitarističke i velikosrpske propagande stalno imputira povijesna krivnja i genocidni karakter. Nagradu što mi je danas uručujete doživljavam i kao znak narastanja spoznaje medunarodne javnosti o mirotvornosti hrvatskoga naroda i priznanje nove demokratske vlasti u Hrvatskoj uspostavljene nakon prvih slobodnih izbora poslije 45 godina komunističke strahovlade. Hrvatska je na miran i dostojanstven način provela preobrazbu jednostranačkog komunističkog totaritarizma u parlamentarnu demokraciju, čime je potvrdila pripadnost zapadnom slobodnom svijetu. U samoj Jugoslaviji, odnosno u njenim istočnim dijelovima suočeni smo sa zabrinjavajučom pojavom pravoslavnog neokomunizma. Nema slobode i nema demokracije u jednoj zemlji ako se ona ne jamči svim njenim građanima i susjedima. Zato će zainteresiranost Hrvatske i drugih republika za savez južnoslavenskih država najviše ovisiti o mogučnosti demokratske preobrazbe u svim juznoslavenskim zemljama. Hrvatska i Slovenija ne žele neograničeno snositi posljedice rastuće međunarodne izolacije Jugoslavije zbog povrede ljudskih prava na Kosovu i državnog terorizma protiv drugih naroda u Jugoslaviji. Hrvatska ne želi više dijeliti odgovornost i biti vječni taoc takve politike Srbije. Težimo vlastitom političkom, kulturnom i razvojnom identitetu Hrvatske u ujedinjenoj Europi, ako je moguće u okviru saveza republika, a ako demokratski dogovor nije moguć pod vlastitim zastavama. Hrvatska se istim stoičkim dostojanstvom i strpljenjem odoljeva neokomunističkim i unitarističko-hegemonističkim scenariju obaranja njene demokracije i suvereniteta. Tome je; naime, trebala poslužiti teroristička pobuna dijela srpskog stanovniStva u novoj Hrvatskoj inscenirana sa strane, da bi se destabilizirala suverena i demokratski izabrana hrvatska vlast, izazvao grarlanski rat i vojni udar protiv demokratski izabranih vlada Hrvatske i Slovenije. Dosljedna svojim tradicijama Hrvatska je pristupila izradi svoga demokratskog ustava koji Republiku Hrvatsku svrstava u red slobodnih zemalja zapadnog svijeta, predlažući istovremeno konfederalni nacrt izlaska iz državno-političke krize jugoslavenske zajednice koja je dostigla dramatičan vrhunac. Dame i gospodo, temeljnja značajka suvremenog povijesnog kretanja jest dijalektički odnos opće kulturne, gospodarske, komunikacijske i funkcionalne integracije Evrope i svijeta i posvemašnje nacionalne individualizacije i najmanjih naroda. U svom unutarnjem i međunarodnom poretku svjetska zajednica se u državnopravnom smislu organizira u samostalne nacionalne države Sto ne ometa integraciju u regionalne ili kontinentalne saveze. Bitna razlika u odnosu na prijašnja povijesna iskustva je u tome što - ustupanje dijela suvereniteta regionalnim i nadnacionalnim strukturama i savezima mora biti rezultat interesa i dobrovoljnosti suverenih naroda, a ne nametnute ideologije ili teorije "ograničenog suvereniteta". Novi europski poredak ne stvara se maćem ni osvajanjem teritorija niti nekom nadnacionalnom ideologijom već uklanjenjem barijera kulturno-gospodarskoţ i civilizacijskom povezivanju suverenih naroda. U novom europskom poretku ravnopravno mjesto po prvi put mogu naCi i mali narodi jer ţe nova europska arhitektura stvara prostor za demokraciju, sigurnost i razvoj za sve narode. Položaj malih naroda i priznanje njihova prava na samoodređenja danas je ključno europsko pitanje. Pritom nije presudno hoće li novi europski poredak imati 35 ili 45 suverenih država, niti je bitna njihova veličina. Važno je da se izgraduju otvorena društva na europskim zasadama parlamantarne demokracije, slobodnog poduzetništva, ljudskih i etničkih prava. Nove povijesne prilike omogučavaju i novo vrednovanje nacionalizma. U njegovo ime u povijesti su učinjena je najplemenitija, ali i najsramnija djela čovjeka i ljudskih zajednica. Opterečena jednostranim pamčenjem na retrogradne oblike agresivnog nacionalizma iz prve polovine ovog stoljeća međunarodna javnost još nije u cijelosti shvatila epohalni značaj najnovijeg vala nacionalnih gibanja na europskom istoku. Znanstveno-tehnološka revolucija i civilizacijska integracija svijeta rastočila je komunistički gospodarski i politički poredak. Na isti način nacionalizam mnogobrojnih naroda stjegnjenih u višenacionalnim komunističkim diktaturama pokazao se glavnom polugom destabilizacije komunističkih režima i povijesne diskreditacije marksističke ideologije. Borba za rušenje komunističkog sustava i političku demokratizaciju sastavni je dio borbe za nacionalnu emancipaciju. Riječ je o trečem, vjerojatno posljednjem valu demokratsko-nacionalnih revolucija u modernoj povijesti. Jedinstvo svijeta napreduje danas ne na potiranju već na sve većem poštivanju nacionalnih individualnosti. O tome jamačno svjedoći i stvaranje Evropske zajednice, ali i težnja formiranja konfederacije južnoslavenskih država na istim principima poštivanja nacionalnih zasebnosti europskih naroda, a ne stvaranja nove europske nacije. Stigavši na rub vojnoga i ekološkog samouništenja, ova je civilizacija upućena na otkrivanje novih svjetova u svemiru ali u prvom redu i na stvaranje novog poretka na zemlji. Osuđeni smo na nadu da će u takvom poretku biti mjesta za sve, za skladniji suživot svih ljudi i naroda, bez obzira na rasu, vjeru, boju, veličinu ili podneblje. Čast koju mi ukazujete uručivanjem ove nagrade za mir obvezuje me još viSe na nastojanje da zajedno sa svojim hrvatskim narodom doprinesem što više stabilnosti mira i razvitku slobode i demokracije u novom europskom i svjetskom poretku. Hvala vam na povjerenju i ukazanoj časti ! (Hina svršetak). 240000 MET nov 90