GOVOR PREDSJEDNIKA TUĐMANA U MUNCHENU

MUNCHEN, 19. studenoga (Hina) - Predsjednik Republike Hrvat- ske dr. Franjo Tuđman izjavio je, danas u Munchenu, sudjelu- jući u radu međunarodnog "Simpozija Franz Joseph Strauss", po- svećenog politici i strategiji, da je dužnost međunarodne za- jednice da u najboljim slobodoljubivim i demokratskim tradici- jama zapadne civilizacije podrži i sankcionira sadašnji val nacionalno-demokratskih pokreta. Propuštajući to i identificirajući sadašnje nacionalne emancipatorske pokrete s nekim iskustvima agresivnog nacionali- zma u prošlosti, naglasio je dr. Tuđman, Zapad bi u stvari mogao podržati takve sebične i nedemokratske tendencije u nekih naroda dovodeći u opasnost procese demokratizacije i izlazeći na ruku autoritarnim i agresivnim politićkim snagama u tim narodima. Takav nesretan tijek događaja mogao bi faktički poduprijeti obnovu komunističkog režima od strane još uvijek jakih ostata- ka totalitarne birokracije koja još uvijek nije prihvatila svoj poraz. Ako se to dogodi, svijet će bez sumnje nastaviti putem krize i nesigurnosti, prouzrokovane nestabilnošću po- stojećeg međunarodnog poretka. U uvodu svog kraćeg predavanja pod naslovom "Proces demokratske transformacije u jugostočnoj Europi o problemi i mogućnosti", dr. Franjo Tuđman naglasio je da su ključne karakteristike povijesnog razvoja našeg doba dijalektički proces integracije modernog svijeta u njegovim kulturnim, gospodarskim, tehnološkim i komunikacijskim aspektima i u isto doba potpuna indi- vidualizacija u nacionalnom smislu. To je ubrzalo proces politi- čke dezintegracije i ekonomski kolaps komunističkog sistema i bloka.Nacionalni pokret mnogih naroda sapetih u višenacionalnim komunističkim diktaturama bio je glavna pokretačka snaga (Hina - nastavlja se) 29. GOVOR... (2) u prošlim desetljećima, djelujući na destabilizaciji komunističke ideologije u cilju rušenja jednopartijskih režima i uspostavljanja parlamentarne demokracije. "Nacionalno -demokratski pokreti koji su sada na vrhuncu, posebno u Sovjet- skom Savezu i Jugoslaviji, dvama najupornijim uporištima komu- nistićke doktrine u Europi, ostaju glavni faktor progresivnog društvenog razvoja". Podsjećajući da njihova borba za rušenje komunistićkog sustava i uspostavljanje politićke demokracije mo- že biti smatrana kao treći, možda posljednji, val demokratsko- nacionalnih revolucija u modernoj europskoj povijesti, pred- sjednik Republike Hrvatske ukazao je, međutim, na ćinjenicu da ni Zapadna Europa ni Amerika ne shvaćaju u potpunosti epohal- ni značaj nacionalnih pokreta i revolucija u Istoćnoj Europi, jer, živeći pod teretom jednostranog sjećanja na retrogradne forme agresivnog nacionalizma iz prve polovine ovog stoljeća, teško prihvaćaju činjenicu da politička karta Europe stvorena u Jalti i Potsdamu ne može biti konaćna i podržana. Pri tome on je podsjetio da i Helsinška povelja pored toga što inzistira na nepromjenjivosti granica obvezuje i na pravo naroda na samom određenje, što podrazumijeva i pravo mijenjanja granica, ali na miran i demokratski način u sporazumu sa svim zainteresira- nim stranama. Govoreći o prijelazu Hrvatske iz totalitarnog režima u demokraciju, dr. Franjo Tuđman je, upozoravajući da je to proces koji ne može biti ostvaren preko noći jednostavnom promjenom zakona a institucionalne strukture nego strpljivom transforma- cijom, naglasio da je to u Hrvatskoj provedeno na miran način. Hrvatska je na taj način potvrdila da pripada u središnjoj Europi onim zemljama koje su ostvarile mirnu i urednu transforma- ciju, pa se na taj način razlikuje od onih istočnoeuropskih (Hina - nastavlja se) 29. GOVOR ... ( 3 ) država, uključujući i dijelove Jugoslavije, gdje je prijenos političke vlasti bio ili je nasilan ili nezakonit s nesigurnim ishodom. Razumna predviđanja ukazuju na situaciju da u istoćnom dijelu Jugoslavije i nakon održanih izbora taj dio neće biti potpuno lišen iskustava susjednih zemalja slične povijesti kao što su Eugarska i Rumunjska. Može se očekivati da će izbor- ni pobjednik u Srbiji nastaviti prakticiratl razne oblike ugnjetavanja prema svojim protivnicima, posebno na Kosovu. U pogledu povijesnih interesa koji odražavaju značajne razlike u stupnju integracije sa Zapadnom Europom, što proizlaze iz pripadanja različitim civilizacijama, Hrvatska predlaže asi- metrično povezivanje jugoslavenskih republika s Europom. To povezivanje će se ostvariti djelomično kroz konfederaciju, a djelomično pod vlastitom zastavom. Dr. Tuđman jo ukazao na razlike među jugoslavenskim republikama u brzini kojom će one odgovoriti europskim integracijama. Po njegovim rijeći- ma Hrvatska i Slovenija više ne žele u nedogled snositi poslje- dice rastuće međunarodne izolacije zbog kršenja ljudskih prava na Kosovu i podvukao da ako se Sloveniji i Hrvatskoj omogući konsolidiranje njihove pozicije na Zapadu, to postignuće će vjerojatno ohrabriti demokratske snage na istoku Jugoslavije da pokrenu u svojim sredinama isti proces. Cilj srbijanskog režima je, kako se čini, stvaranje različitih kriznih područja da bi se Jugoslavija dovela na rub građanskog rata s ciljem da se destabilizira i ugrozi nova demokracija u Sloveniji i Hrvatskoj. Stoga je, kako je naglasio dr. Tuđman, velika odgovornost Zapada u pogledu podrške mirnom rješenju jugoslavenske krize, a najveći jugoslavenski doprinos sigurnosti i suradnji u Europi može u stvari biti ostvaren mirnim i demokratskim razrješenjem unutrašnjih napetosti. U tom smislu dr. Tuđman je još jednom (Hina - nastavlja se) 29. GOVOR ... ( 4 ) podvukao kako je konfederacija najrealnije rješenje, s tim da se ona u svojoj modernoj verziji razlikuje od njenih povijesnih modela i treba počivati na modelu Europske zajed- nice. Zaključujući predavanje, predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman je rekao kako demokratizacija Europe ne može biti završena bez priznavanja prava svih europskih na- roda na samoopredjeljenje. Taj proces ima dvije strane, u slu- čaju Njemačke njeno ujedinjenje, a u slučaju komunističkih federacija njihovu djelomičnu dezintegraciju, ili uspostavlja- nje novih odnosa između suverenih republika. (Hina - svršetak) 190000 MET nov 90