POVIJESNI SKUP U PARIZU

PARIZ, 18. studenoga (Hina) - U francuskom glavnom gradu u ponedjeljak počinje trodnevno zasjedanje Konferencije o eu- ropskoj sigurnosti i suradnji, drugo na kojem će sudjelovati predsjednici država i vlada, nakon poznate konferencije u Helsinkiju (1975). Zastupljene su sve europske zemlje- kao sudionice, Albanija kao promatraĆ, te Sjedinjene Ame- rićke Države i Kanada kao jedine dvije neuropske zemlje, koje imaju takvo pravo zbog njihove vojno-političke nazoč- nosti na Starom kontinentu. U radu Konferencije sudjeluje i zastupstvo Jugo- slavije, sastavljeno na konfederativnu načelu, od pred- sjednika Borisava Jovića, saveznog ministra sanjskih pos- lova Budimira Lončara i šest predstavnika jugoslavenskih republika. Republiku Hrvatsku u jugoslavenskom zastupstvu predstavlja ministar vanjskih poslova u Manolićevoj vladi, dr. Frane Vinko Golem. Prije nego je i poćela, Konferenciji je već odre- đena sudbina - bit će od "povijesnog znaćenja". Takve ocje- ne izvode se iz ćinjenice da će u Parizu, uoči početka za- sjedanja, državnici iz zemalja Nato-pakta i iz zemalja bivšeg varšavskog ugovora, potpisati sporazum o razoružanju (ostalih 12 zemalja, neutralnih i nesvrstanih, među kojima i Jugoslavija, bit će tomu činu nazočne u svečanoj dvorani Elizejske palače. Nikad u povijesti borbe za razoruža- nje nije postignut sporazum takva opsega - pojedine vrste oružja (tenkovi, oklopna vozila) smanjuju se na trećinu. "Europa više nije ono što je bila", uvjeravaju vojno-poli- tički stručnjaci. "Vojna sućeljavanja uzmiču pred povjere- njem i suradnjom". (Hina - nastavlja se) 13.POVIJESNI... (2) Sporazum o razoružanju, koji je već parafiran u Beću, nije jedini razlog optimizma. Na kraju pariške konfe- rencije bit će prihvaćena i posebna svećana povelja koja će biti ođ velikoga znaćenja za nastavak demokratskih procesa na našem kontinentu. Tim će se dokumentom, naime, proglasiti zajednička načela koja će obvezivati sve europske zemlje pravna država, slobodni izbori, osobne slobode, otvorene granIce, nesmetana suradnja... Završnim ćinom, pak, Konfe- rencija o europskoj sigurnosti i suradnji (KESS) dobit će prvi put trajne institucije koje će, kako se raČuna, poveća- ti domete i učinke njezina djelovanja. Predviđa se da će se osnovati posebna skupština KESS-a, stalni sekretarijat (sa sjedištem u Pragu) i posebni "centar za sprećavanje sukoba" (sjedište u Beću). Dogovoreno je također da se sastanci na vrhu priređuju svake druge, a sastanci. ministara vanjskih poslova svake godine, kako bi međudržavna suradnja bila dje- lotvornija, a sigurnost i povjerenje veće. Sve odluke na konferenciji prihvaćaju se - do- govorom. Zbog toga načela, baltičke zemlje nisu dobile ulogu promatraća, jer se Sovjetski Savez protivi zahtjevu - koji su podupirale skandinavske zemlje i Poljska - da Estonija, Latvija i Litva dobiju posebnu stolicu u dvorani. Tri će ministra ostati u Parizu do kraja zasjedanja Konferencije, u dvorani ili izvan nje, kao gosti francuske vlade. Republika Slovenija je također htjela dobiti promatračku ulogu na Kon- ferenciji, ali zahtjev iz Ljubljane nije prihvaćen. Njezina delegacija stigla je u nedjelju u Pariz, bit će u dvorani, ukljućena među zastupnike iz Jugoslavije (delegacija u ši- rem sastavu), bez prava i mogućnosti službenog nastupa. U jugoslavenskoj delegaciji je slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrije Rupel. Ostali sudionici Slovenije mogu djelovati neformalno. (Hina) 180000 MET nov 90