NEUE ZURCHER ZEITUNG: AUTONOMIJA I LIBERALNA ORIJENTACIJA

BEČ, 12. studenoga (Hina) - Pod naslovom "Hrvatska težnja za autonomijom" i podnaslovom "Liberalne vizije jugoslaven- ske konfederacije" list "Neue Zurcher Zeitung" u dvo- broju subota - nedjelja izvješćuje o susretu g. Zdravka Mršića i prof. Marijana Hanžekovića s predstavnicima švi- carskih banaka u Zurichu. Taj je posjet omogućio bolji uvid u vizije i očekivanja jedne od prvih slobodno izabranih vlada u, uz Srbiju, najvažnijoj republici u Jugoslaviji, a listu poslužio za opširniju analizu političkih i gos- podarskih težnjl nove hrvatske vlasti. Upravo je frapantno koliko je s jedne strane izražena težnja za autonomijom, a s druge liberalna orijentacija, barem ako se smije vje- rovati riječima i deklariranim namjerama ističe list. Mršić, koji je proveo puno godina u inozemstvu radeći u industriji, među ostalim i za IBM, nada se inozemnim in- vesticijama i potpuno je svjestan da je središnji predu- vjet za njih brza reforma vlasničkih odnosa. Izuzimajući one, u Europi već tradicionalne državne monopole poput želje- znice, cestovne mreže, vodoprivrede, pošte, telekomunika- cija - ili ih "barem privremeno izuzimajući" - te šumar- stva, naftne i plinske industrije, ostala će se poduzeća u Hrvatskoj što je moguće brže privatizirati. Ali, nisu još uklonjeni svi ideološki ostaci. Tako će, prema sadaš- njem stanju, stranci doduše moći kupovati kuće i zemljišta na kojima stoje zgrade. No, situacija se toliko uskovi- tlala, a na mnogim područjima se tek stvaraju čvrsti kon- cepti, da ni naši sugovornici nisu bili potpuno sigurni (Hina - nastavlja se ) 16. NEUE ZURCHER ... ( 2 ) u sve pojedinosti pravne situacije. Među reminiscencije na "društveno vlasništvo" ubraja se i mogućnost, koja se u okviru privatizacije daje suradnicima pogona, da povoljnije otkupe dionice svoje tvrtke što na inozemne ulagače neće djelovati osobito poticajno, navodi taj list. Nije slučajno što Švicarska do sada nije postala člani- com EZ-a pa će, prema tome, ovdje zacijelo najbolje razumjeti hrvatsku želju da u sklopu Jugoslavije ostvari dalekosežnu autonomiju. Saveznoj vladi u Beogradu mogu se povjeriti samo oni zadaci koje će joj prepustiti jednoglasno sve republike. Prema Mršićevoj predodžbi to će primjerice značiti središnji bankarski sustav na federalnoj razini kao i, po mogućnosti, malu, teriorijalno razdijeljenu vojsku. Vanjsku politiku će, doduše, trebati koordinirati, ali će inače potpuno biti prepuštena pojedinim republikama, do- sljedno do vlastitih hrvatskih, slovenskih ili srpskih am- basađa na važnim mjestima. Budžet savezne vlade financirao bi se od pojedinih država prema sljedećem omjeru: 40 posto prema društvenom brutoproizvodu pojedine zemlje, 30 posto prema njezinoj teritorijalnoj rasprostranjenosti i 30 posto prema broju stanovnika. Glede inozemnih banaka, dvojica privrednih političara osobito važnim pothvatom drže izgradnju hipotekarnog tr- žišta, kakva u Hrvatskoj trenutačno uopće nema. Očito, na- mjerava se kuće i stanove, koje su uglavnom izgradila po- duzeća i dala na uporabu svojim namještenicima, sada pro- dati sadašnjim stanarima. Nužan preduvjet za to su, međutim, (Hina - nastavlja se) 16. NEUE ZURCHER ... ( 3 ) mogućnosti financiranja. Budući da se u gotovinskoj isplati cijena smanjuje za 30 posto, a amortizacija zbog dugoro- čne upotrebe donosi dodatan popust od 30 posto, takvo bi hipotekarno poslovanje, po mišljenju dvojice ekonomista bankama nudilo gotovo potpunu sigurnost. (Hina - svršetak) . 120000 MET nov 90