PROTIV CENTRALIZACIJE SREDSTAVA ZA POKRIĆE TEČAJNIH RAZLIKA I SANIRANJE POSLOVNIH BANAKA

RAZLIKA I SANIRANJE POSLOVNIH BANAKA $ ZAGREB, 7. studenoga (Hina) - Uoči sutrašnjeg zasjedanja Sabora daras se sastala i saborska Komisija za razmatranje akata Skupžtine SFRJ, dopunjena članovima delegacije Republike Hrvatske u Vijeću republika i pokrajina Savezne skupštine. Članovi Komisije najviše su raspravljali o nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o podmirivanju tečajnih razlika za inozemne kredite te s prijedlozima za ratifikaciju zakona o razvojnoom fondu EFTA-a za Jugoslaviju i sporazuma o novoj tranši zajma što ga za reintegraciju naših radnika na privremenom radu u Europskim zemljama daje Fond Europskog vijeća. U prilično sadržajnoj raspravi o račinima pokrića tečajnih razlika i funkcioniranju monetarnog i bankovnog sustava u Jugoslaviji sudjelovao je i guverner Narodne banke Hrvatske dr. Ante Čičin-Šain, upozoravajući da su nepodmirene tečajne razlike zbroj svih promašaja i pred- stavljaju unutrašnji dug oko 25 milijardi dolara. Od toga 11-12 milijardi otpada na nepokrivene tečajne razlike u štednji građana a jednako toliko da akumulirare gubitke u poslovnim bankama. Nadalje, ističe Ante Čičin-Šain, Markovićeva vlada nastoji centralizirati sredstva za pokriće tih razlika, što bi financirale sve republike i pokrajine po jednim kriterijima, a raspoređivalo bi se po drugim kriterijima. Pritom, dakako postoji mogućnost da oni koji daju više dobiju manje i obratno. Stoga, dr. Čičin-Šain pita može li se dopustiti takva centralizacija, ili pak da svatko sam plaća svoje tečajne razlike. U potonjem slučaju, sredstva bi trebalo što skorije prikupljati na razini Republike, kako bi se sačuvalo hrvatsko bankarstvo. S tim u vezi guverner Narod- ne barke Hrvatske izrazio je negativno mišljenje i o savezncj Agenciji za saniranje poslovnih banaka. K tomu, dodao je, treba raspravljati i o alimentaciji, koju Hrvatska i plaća Narodnoj banci Jugoslavije u iz- nosu od gotovo jedne trećine, a iz emisije novca dobiva sve manje obroke, te o mehanizmu većinskog odlučivanja u Savjetu guvernera. Za rasprave o tečajnim razlikama, kao i o nekim dru- gim saveznim aktima, izišlo je na vidjelo da ni sve republičke institucije nemaju jednaka mišljenja o tome jesu li neki savezni akti u korist ili na štetu Republike Hrvatske, jer odbijanje akata često znači i odbijanje mogućnosti za neka potraživanja iz savezne blagajne. Kako bi glede tečajnih razlika tvari postale jasnije, dogovoreno je da se do petka sastanu predstavnici hrvatske vlade, guverner Narodne banke Hrvatske, predstavnici Komisije za razmatranje saveznih akata i članovi hrvatske delegacije u Vijeću republika i po- krajina te konačno dogovore o odnsu prema saveznoj vladi. Slične dvojbe mogle su se uočiiti i u raspravi o trošenju sredstava iz Fonda za reintegraciju naših radnika koji rade u inozenstvu. Prema postignutu dogovoru Hrvatskoj pripa- da kvota od samo 18 i pol posto, što je ocijenjeno nerealnim pa hrvatska vlada zahtijeva povećanje te kvote na 25 posto. Ipak je odlučeno da se za tranšu što sada dospijeva dade suglasnost na sadašnju kvotu, ali da se odmah pokrene postupak zamjene dogovora. Komisija je Saboru predložila da prihvati SIV-ov pri- jedlog da Jugobanka plasira sredstva iz Fonda za razvoj što ih daje EFTA, ali da, savezna vlada osigura ravnomjernu regionalnu distribuciju tih sredstava. (Hina - svršetak ) ů 070000 MET nov 90