38. JOSIP MANOLIĆ RAZGOVARAO SA ZAGREBAČKIM PRIVREDNICIMA

ZAGREB, 2. studenog (Hina) - Predsjednik vlade Republike Hrvatske Josip Manolić danas je u Privrednoj komori Zagreba razgovarao s predstavnicima više od 200 privrednih tvrtki iz Zagreba, o situaciji u kojoj se nalazi zagrebačka privreda, a i privreda Republike Hrvatske. Uz predsjednika Manolića, skupu su bili nazočni dr. Ivica Gaži, predsjednik republičkog Odbora za razvoj, Jozo Petović, predsjednik Privredne komore Hrvatske, mr. Mladen Vedriš, predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine grada Zagreba, te Rudolf Kolar, predsjednik gradske Privredne komore. Predsjednik vlade Josip Manolić obaviješten je od priv- rednika o prilično lošem stanju u kojem se nalazi zagrebačka privreda, pogođena nerealnim tečajem dinara, situacijom u Zaljevu, problemima s prelaskom na konvertibilni način plaćanja u Sovjetskom Savezu, nedoumicama oko prestrukturiranja, visokim kamatama, problemima zbog situacije na kninskom području, te neizvjesnošću u poslovanju na tržištu Srbije glede najavljenih nameta na proizvode iz Hrvatske i Slovenije. Opisujući situaciju u kojoj se nalaze, privrednici su istakli da su zbog uvjeta poslovanja, koje je nametnula savezna vlada, u najpovoljnijem položaju uvoznici i oni koji "love u mutnom", prije svega trgovci, dok su tradicionalni veliki izvoznici, poput turizma i brodogradnje, dovedeni pred propast. Također, kako je upozo- reno, i ono malo inozemnog kapitala što ulazi u zemlju ne predstavlja proizvodni nego mešetarski kapital koji nema dugoročne interese, čemu pripomaže i činjenica da smo zemlja s velikim stupnjem rizika za ulaganja kapitala. Predstavnik "Astre" Vjekoslav Srb zatražio je od vlade Republike Hrvatske da odlučnije utječe na savezne organe pri rješavanju problema plaćanja u razmjeni sa Sovjetskim Savezom, pa tako i pri raspodjeli 1,7 milijarde dolara dugovanja koje će SSSR namiriti Jugoslaviji isporukom nafte. Nikica Valentić iz INE istakao je da se zbog niskih cijena koje im savezna vlada priznaje pri uvozu nafte po svakom uvezenom tankeru gubi između dva i tri milijuna dolara, te da se nastavlja prelijevanje novca u druga područja. On je istakao da fama o "bogatom poduzeću" ne stoji, te da INA pored spomenutih, ima i vlastitih problema, da joj za tekuću likvidnost nedostaje 400 milijuna dolara, te da je zadužena za oko milijardu i pol USD zbog čega se više neće zaduživati. Nikica Valentić je također prosvjedovao protiv odluke kojom je savezna vlada smanjila cijene domaće nafte, izravno na štetu Republike Hrvatske, u kojoj se ta nafta crpi, ističući da su prošla vremena kad su se povećanom eksploatacijom naftnih izvora u Hrvatskoj pokrivali nečiji gubici. On je istakao da će vlada morati ponuditi socijalni program za otpuštene radnike. INA će, primjerice morati otpustiti 5 tisuća radnika, uz još pet, koji će biti tehnološki višak. Dalibor Kovačević iz "Croatie" se osvrnuo na aktualne probleme oko promjene vlasničke strukture, navodeći da je reprivatizacija krivi izraz za ono što se želi, da se radi o dekomponiranju tzv. društvenog vlasništva, te da je moguće preknjižavanjem utvrditi vlasničku strukturu, između bivših vlasnika, zaposlenih i države, inzistirajući da se taj proces maksimalno ubrza. "Nitko ne može pokrasti toliku vrijednost imovine, kolika je cijena odgađanja prestrukturiranja", rekao je Kovačević. Neki od prisutnih direktora potužili su se predsjedniku Manoliću da je po poduzećima aktualan "lov na direktore" pri čemu se ne biraju sredstva da ih se smijeni, a to uz pomoć tzv. "žute štampe" rade oni koji se bore za vlast ne birajući sredstva. U svom govoru, predsjednik vlade Josip Manolić istakao je da je uvođenje sustava tržišnog gospodarstva nedvojbeno, ali da je teško donositi odluke dok još nisu poznati svi elementi u tom procesu. On je rekao da pri transformaciji vlasništva uvijek treba imati na umu osnovni cilj, a to je bolja i kvalitetnija proizvodnja, a ako nije moguće predvidjeti takav rezultat onda ni transformacija gubi smisao. Manolić je potom ustvrdio da sve vlade trebaju štititi domaću proizvod- nju, ali da to mora imati mjeru, te da je pobornik slobodnog poslovanja, pa i rizika. Govoreći o odnosu prema Markovićevom programu i saveznoj vladi, Manolić je istakao da te mjere treba sagledati, ne politikantski, te utvrditi njihov utjecaj na cjelokupno gos- podarstvo Republike Hrvatske. "Kada te mjere idu na štetu Hrvatske, pozvat ćemo se na suverenitet i suprotstaviti tim mjerama", rekao je Manolić, dodajući da nema iluzija da će od Markovićevog programa biti koristi dok se ne razriješi poli- tička situacija u Jugoslaviji. On je zatražio od privrednika da i sami budu glasniji kada su njihovi interesi ugroženi. Glede stečajeva, predsjednik hrvatske vlade rekao je da ne treba čekati obustavljanje proizvodnje, pa tek onda ići u stečaj, nego to treba učiniti ranije, kako bi se očuvala barem ona pro- izvodnja koja se može očuvati. Govoreći o suprotstavljenim mišljenjima oko modela izmjene vlasničke strukture, Manolić je istakao da se varaju oni koji misle da postoji samo jedan model, jer su u različitim prilikama primjenljivi različiti modeli. On se osvrnuo i na Uredbu po kojoj je za promjenu vlasničke strukture poduzeća, što ju je nedavno donijela republička vlada, potrebno mišljenje Agencije za prestrukturiranja. "Tom se uredbom ništa ne zabranjuje, nego se samo uređuje taj postupak. Zakonom će se urediti da je Agencija dužna u roku od tri dana dati mišljenje o prestrukturiranju, a ako ga ne da primijenit će se pravilo oglušivanja", rekao je Josip Manolić. Mjere SR Srbije oko uvođenja nameta na proizvode iz Hrvatske i Slovenije, Manolić je ocijenio očajničim potezima koji će najviše štete nanijeti onome tko ih je donio, ističući da će zbog uvodenja dodatnih poreza najviše stradati potrošači u Srbiji. Najgluplja je politika onih poduzeća koja do sada nisu uvidjela sve rizike poslovanja na tom području, dodao je on, jer Hrvatska već sada ima dvostruko veća potraživanja od plaćanja u Srbiji. Ovim su nam iz Srbije samo olakšali posao" - završio je Manolić. (Hina - svršetak) 020000 MET nov 90