24. NJEMAČKI TISAK O JUGOSLAVIJI NAKON SLOVENSKOG PLEBISCITA

FRANKFURT, 27. prosinca (Hina) - "SFRJ će propasti; to više nitko ne može spriječiti. Na papiru je riječ o savezu ravnopravnih naroda i njihovih republika, a u stvarnosti Jugoslavija je instrument velikosrbijanske hegemonije", ocjena je jednog od najuglednijih listova ujedinjene Njemačke "Frankfurter Allgemeine Zeitunga", koji je situaciji u Jugoslaviji nakon slovenskog plebiscita posvetio nekoliko naslova. Tako Johann Georg Reissmueler, jedan od suizdavača lista, u današnjem uvodniku od gotovo četvrt stranice ističe, uz ostalo, da u toj federaciji ništa više ne djeluje: Jugoslavenska narodna armija zemlju ne štiti od vanjskih neprijatelja, nego ugrožava narode ove države, zemlja je sve siromašnija, pa se pita: "I što da onda Hrvate i Slovence, bosanske muslimane i Albance na Kosovu još drži u takvoj državi? Jugoslavija će se raspasti na povijesno- kulturnoj prijelomnoj liniji između Bizanta i Rima." Glede vrlo proširenog mišljenja, kako stvaranje malih država nije u skladu s trenutnim europskim političkim strujanjima, njemački novinar zaključuje: "Samo narodi koji žive u slobodi i pravdi, mogu se misaono ujediniti u veće zajednice." Bečki dopisnik ovog dnevnika, Viktor Meier u istom se broju lista dotakao pitanja slovenskog plebiscita i novog hrvatskog Ustava, te posebno istaknuo govor dr. Tuđmana u Hrvatskom saboru, odnosno njegov stav da razgovori o budućnosti Jugoslavije mogu biti vođeni samo između suverenih država, a nipošto pod režijom jednog saveznog tijela. Ocjena slična prijašnjoj izrečena je i u uglednom bonskom listu "Die Welt", u kojem dopisnik Carl Gustaf Stroehm slovenski plebiscit drži "prvim slučajem prakticiranja želje za nezavisnošću na cijelom Istoku," dok zamisao kako svi slavenski narodi moraju imati iste interese samo zato što govore sličnim jezikom potječe, ističe novinar iz "zastarjele škrinje versajskog sustava poslije Prvog svjetskog rata." Koelnski "Koelner Stadtanzeiger" današnji je uvodnik također posvetio slovenskom plebiscitu, pa tako beogradski dopisnik ovog dnevnika Gustav Chalupa ističe kako je njegov posljedak u stvari ispravio dvije povijesne zablude: pripojenje Slovenije Jugoslaviji 1918. godine poslije raspada Austro-Ugarske Monarhije, kao i pristupanje komunističkoj Jugoslaviji 1945. godine. Dopisnik zaključuje kako je ovaj plebiscit istodobno i upozorenje Beču, Bonnu i Rimu, koji su prednost davali jedinstvenoj Jugoslaviji, da ovi narodi više ne žele biti prikovani o neokomunistički Balkan. (Hina - svršetak) 270000 MET dec 90