34. PREDSJEDNIK KUČAN O PLEBISCITU U SLOVENIJI

KRANJ, 21. PROSINCA (Hina) - Govoreći danas poslijepodne na javnoj tribini u Kranju, predsjednik Predsjednišva Slovenije Milan Kučan je rekao, da bi neuspjeh plebiscita o samostalnosti Slovenije značio i njegovu ostavku. Upozorio je također na potrebu uvjerljivog pozitivnog rezultata, koji bi jugoslavenskoj i europskoj javnosti posvjedočio o volji slovenskog naroda. Kučan je opetovao, da pozitivan plebiscitni rezultat ne znači otcjepljenje od Jugoslavije, nego nastavak pregovora sa suverene pozicije. "Raskid bi uslijedio tek ako se sporazum pokaže nemogućim, ali i u tom slučaju trebalo bi se povezivati u europskom i jugoslavenskom prostoru, jer izolacija vodi provicijalizaciji i izginuću naroda, a plebiscitom se želi upravo suprotno," rekao je Kučan. Prema njegovim riječima, tumačenje plebiscita kao akta otcjepljenja, što je jučer u Skupštini Jugoslavije učinio dr. Mijat Šuković, izraz je poimanja da je federacija nositelj izvornog suvereniteta, a republike da su administrativne jedinice. Kučan je upozorio da bi odlazak iz Jugoslavije otcjepljenjem Sloveniji donio teške posljedice, jer se ne bi držala državom-nasljednicom po Bečkoj konvenciji o secesiji država. Zauzeo se za ustavno definiranje Slovenije kao socijalne države, u kojoj bi i prava onih koji nisu rodom Slovenci bila zajamčena na europskim standardima. Oni bi morali dobiti i mogućnost dvostrukog državljanstva, s čim se slaže, kaže Kučan, i predsjednik slovenske vlade Lojze Peterle. Prijetnje silom slaba su legitimacija onih koji bi nasilno htjeli održati sustav, koji se pokazao kao neuspješan državni model i slaba formula za ravnopravne međunacionalne odnose. Kučan se zauzeo za demilitariziranu Sloveniju, što bi smanjilo i troškove slovenske države. Prema njegovim riječima preveliko inzistiranje na sličnosti dezintegracijskih procesa u Jugoslaviji i SSSR-u od strane Zapada - pogrešno je. "Slovenija", kaže Kučan, "je prije nekoliko godina vodila u procesima demokratizacije u istočnoj Europi, ali je padom Berlinskog zida pažnja Zapada pomaknuta dalje na istok. Više dosadašnjih neuspješnih pokušaja reformiranja Jugoslavije govori da se to činilo bez prave političke volje iz središta. Kreditno zaduživanje Jugoslavije objašnjava kao kupnju socijalnog mira. "Uvjeti za međunarodno priznanje Slovenije uključuju i poštivanje ljudskih prava, a upravo Zapad mora spoznati da u kršenju tih prava u Jugoslaviji Slovenija ne sudjeluje i da na to ne može utjecati, pa nije dobro da je se "disciplinira" za stvari, koje sama nije skrivila", istaknuo je Kučan. Na pitanje o ulozi i budućim nadležnostima predsjednika republike, Kučan je odgovorio da se "zauzima da novim ustavom mjesto predsjednika bude više počasna funkcija, koju bi morala obnašati osoba s mogućnošću moralnog utjecaja, a bez većih formalnih ovlasti." (Hina - svršetak) 210000 MET dec 90