16. SLOVENSKA VANJSKA POLITIKA POLAZI OD POZITIVNIH DOMAŠAJA JUGOSLAVENSKE VANJSKE POLITIKE

JUGOSLAVENSKE VANJSKE POLITIKE $ LJUBLJANA, 17. prosinca (Hina) - Osamostaljena Slovenija na vanjskopolitičkom planu ne smije krenuti od nule, zato što je dobrim potezima jugoslavenske diplomacije i sama mnogo pridonijela, bitno je stajalište koje je, govoreći danas na Konferenciji za tisak, izrekao slovenski ministar vanjskih poslova dr. Dimitrij Rupel. Zato bi, misli Rupel, za nezavisnu Sloveniju bilo idealno krenuti od pozitivnih domašaja jugoslavenske vanjske politike, ali bez ponavljanja pogrešaka, među koje Rupel ubraja megalomanstvo i nefleksibilnost. Osamostaljena Slovenija imala bi najviše dvadeset vlastitih predstavništava u svijetu, dok bi se za diplomatski manje atraktivne države uvela institucija letećih ambasadora, ili bi se predstavništva dijelila sa drugim državama, npr. u okviru jugo- slavenske konfederacije. Konfederalno udruživanje s Hrvatskom, ili drugim republi- kama, nije zatvoreno, kaže slovenski šef diplomacije. On ne- odlučnost u slovensko-hrvatskom približavanju, odnosno nepotpisi- vanju bilo kakva dokumenta, tumači većom raščlanjenošću na slo- venskoj političkoj sceni. Predsjednik Kučan dolazi iz različite stranačke tradicije, u odnosu na vladu i većinu u parlamentu, rekao je Rupel, pa je jasno, da takve stvari, kao što je hrvatsko- -slovenski dogovor treba usklađivati na sve tri razine. Protiv ovako složene stranačke demokracije u Sloveniji u usporedbi s Hrvatskom, on osobno nema ništa, ali ipak za susret predsjednika Predsjedništva Republike Slovenije Milana Kučana i predsjednika Hrvatske dr. Tuđmana u Celju kaže, da je bio više - "društveni susret". Na slovenski plebiscit pozvani su, prema Rupelovim riječima, promatrači iz Hrvatske, Austrije, Italije, Madžarske, te članovi Helsinške federacije i Europskog vijeća. Prema Rupelovim riječi- ma, glavni vanjskopolitički ciljevi osamostaljene Slovenije bit će članstvo u Organizaciji udruženih naroda, Međunarodnom mone- tarnom fondu, EFTI i Evropskom vijeću, ali će se nastojati da u Jugoslaviji bude postignut međusobni dogovor o mirnom uređivanju pitanja jugoslavenske diplomatske ostavštine, jer Slovenija na temelju Bečke konvencije o sukcesiji država očekuje, da će nasli- jediti jednu trećinu imovine Saveznog sekretarijata za vanjske poslove. Slovenska vanjska politika morala bi, kako kaže Rupel, ubuduće biti jeftinija od dosadašnje jugoslavenske, a svakako i efikasnija. Zametak slovenske diplomatske akcije već je stvoren imenovanjem zastupnika slovenske vlade u Bruxellesu, Washingtonu, Moskvi, Luxemburgu i Beču. Ta mreža već djeluje, i za sutra je slovenski predstavnik u Austriji Karel Smolle već aranžirao sastanak Rupela i predsjednika Slovenske skupštine, dr. Franca Bučara s Aloisom Mockom i predsjednikom austrijskog parlamenta Fischerom. U odgovoru na novinarsko pitanje, Rupel je izrazio mišljenje da slovenska odnosno jugoslavenska granica prema Italiji nakon plebiscita i osamostaljenja, nikako ne dolazi u pitanje, jer ju regulira i međunarodni ugovor. Ni prilikom razgovora s talijan- skim ministrom vanjskih poslova de Michelisom u Ljubljani, pri- likom otvaranja talijanskog konzulata, Rupel, kaže, nije dobio utisak da bi de Michelis bio nenaklonjen samostalnosti Slove- nije. Štoviše, upozorio ga je, da je u tome važan odabir trenutka provedbe. (Hina - svršetak) 170000 MET dec 90