26. RAZGOVOR KOD PREDSJEDNIKA TUĐMANA O PRENAMJENI MUZEJA REVOLUCIJE

REVOLUCIJE $ ZAGREB, 16. prosinca (Hina) - U Meštrovićevu paviljonu na Trgu hrvatskih velikana (donedavna Trga žrtava fašizma) tre- ba biti Dom hrvatske kulture i umjetnosti, a Muzej Revolucije preselio bi glavninu izložaka u Hrvatski ratni muzej, koji bi se smjestio u Rudolfovoj vojarni na Trgu Francuske Republike. To je zaključak današnjega razgovora kod predsjednika Republi- ke dr. Franje Tuđmana, u kojem su sudjelovali i potpredsjednik Predsjedništva Antun Vrdoljak, ministar prosvjete i kulture akademik Vlatko Pavletić, predsjednik Izvršnog vijeća grada Zagreba mr. Mladen Vedriš te više istaknutih stručnjaka iz likovno-umjetničkog i kulturnog života. U problematiku vezanu uz zgradu Umjetničkog paviljona, što ga je prije rata projektirao i priveo dočetku Ivan Meštrović, a koji je nakon rata pretvorena u Muzej revolucije, uveo je pred- sjednikov savjetnik dr. Slaven Letica. Nakon toga je dr. Tuđman protumačio da je promjena naziva toga trga imala, u cijelom sklopu ulica i trgova hrvatskih vladara, svrhu da se tu podigno izložbeno-edukativni prostor za sva vremena, tako da više ne bude razloga za ponovnu prenamjenu toga zdanja. Toj svrsi us- postave svojevrsna hrvatskog Panteona, kako je dodao S. Letica, valjalo bi prilagoditi, arhitektonski i koncepcijski, cijeli prostor trga, što bi bio i znak pažnje prema gradu koji uskoro slavi svoju 900. obljetnicu. Povjesničar umjetnosti Radovan Ivančević, označivši ovaj susret prvim te vrste u svojem 35-godišnjem radu i nazvavši ga izvanrednim događajem, zauzeo se za povrat toga prostora njegovoj prvotnoj, tj. izložbeno-umjetničkoj namjeni. Panteon da, ali drugdje i na drugi način - zaključio je Ivančević. Ante Rašić iz HDLU Zagreb, podastro je dokumentaciju i najavio izložbu o tome kako je taj objekt nastao tridesetih godina, pohvalivši ideju o njegovoj izvornoj prenamjeni, a Maja Raz- ović zauzela se za povrat "doma likovnih umjetnosti", uspro- tivivši se "povijesnoj smotri". "Paviljon se mora vratiti u prvotni oblik", rekao je mr. Ante Karavanić iz Društva samostalnih umjetnika Hrvatske, "i to stoga što je u međuvremenu devastiran". On je podupro zami- sao o hrvatskom Panteonu u smislu prezentiranja događaja i lič- nosti iz hrvatske povijesti putem izložbe umjetničkih djela, tj za "vizualnu čitanku hrvatske povijesti". Mladen Veža iznio je svoja prisjećanja iz doba nastanka Paviljona, izložbe "Pola vijeka hrvatske umjetnosti" te iz ratnog i poratnog razdoblja, podsjetivši da je Paviljon oduzet umjetnosti radi pretvaranja u džamiju, no da su likovnjaci zauzvrat dobili zgradu na Star- čevićevu trgu. On je za to da se učini što je potrebno kako bi dobio dostojan umjetnički hrvatski Panteon. Đurda Knežević iz Muzeja revolucije predložila je premještaj muzeja, u nekoj novoj formi, u Rudolfovu vojarnu, a to je bila i zamisao pred- sjednika gradske vlade mr. Vedriša. On je odnose u poratnom razdoblju orisao podatkom da je Sabor osnovao a Republika fi- nancirala Muzej revolucije, a Povijesni muzej Hrvatske da je osnovao i uzdržavao grad Zagreb, pa tako u prvom sada radi 42, a u drugom samo 21 osoba. Mr. Vedriš zauzeo se za to da se spoje dvije koncepcije, odnosno da se spoje hrvatska tradicija i kultura sa životom, tako da se u zdanju na Trgu hrvatskih velikana utvrdi u većem dijelu stalni, a u manjem promjenjivi postav likovnih umjetnina. Predsjednik Tuđman zaključio je da je potreban Dom hrvat- ske umjetnosti i kulture u smislu temeljite promjene odnosa prema vlastitoj povijesti i utvrđivanja nacionalnog identiteta i da to treba biti prostor i umjetnosti i života. Meštro- vićevu izgradnju toga doma ocijenio je kao njegov izlazak iz srpsko-vidovdanske faze, ustvrdivši da su tada ljevičari griješili što to nisu bolje uvidjeli i priznali. Zauzimajući se za to da hrvatska umjetnost i kultura danas budu sinteza svih dosadašnjih nastojanja, predsjednik Tuđman obrazložio je zamisao o prenamjeni paviljona u dom hrvatske kulture potrebom da "čovjek koji dođe u Zagreb može vidjeti lice toga naroda. Mislim da je to važnija zadaća nego izložbeni prostor za suvre- mene umjetnike, ali se uz povremene izložbe to dvoje može pomi- riti, a treba razmišljati i o izgradnji posebnog izložbenog pa- viljona", zaključio je dr. Tuđman. Zatim je prihvatio ideju o hrvatskom ratnom muzeju, i to u Rudolfovoj vojarni, primije- tivši da je on potreban unatoč tomu što se "mi Hrvati dičimo mirotvornošću, jer i danas smo ugroženi oružjem, te kad i danas ne bismo imali oružje u rukama, nestalo bi nas". (Hina - svršetak) 160000 MET dec 90