5. VRHOVNIŠTVO SLOVENIJE SASTALO SE S PREDSTAVNICIMA IZVRŠNIH VIJEĆA OPĆINA I GRADONAČELNICIMA

VIJEĆA OPĆINA I GRADONAČELNICIMA $ CELJE, 15. prosinca (Hina) - Danas su u Celju u predvorju celjskog kazališta sa pedesetak predstavnika slovenskih općina, gradonačelnicima i predsjednicima izvršnih vijeća skupština općina, razgovarali predsjednik Predsjedništva Slo- venije Milan Kučan, predsjednik Republičkog izvršnog vijeća Lojze Peterle i predsjednik Skupštine dr. France Bučar. Tema je bila slovenski plebiscit 23. prosinca, njegovi ciljevi i posljedice, te pitanje dokle se u općinama došlo u vezi s njegovom organizacijom. Bilo je riječi i o novom slovenskom Ustavu, te organizaciji slovenskog svjetskog kongresa, koji će se slijedeće godine održati baš u Celju. Nakon pozdrava gradonačelnika Celja Antuna Rojeca, okupljenima se obratio Milan Kučan, koji je rekao da će plebiscit dati odgovor na to kakvu državu Slovenci žele, a na to su usmjereni novi slovenski Ustav i sveslovenski kongres. Želi se država koja će jamčiti prava i slobode čovjeka i državljanina. Zato je sadašnji trenutak odlučujući za daljnji razvoj slovenske nacije. Dr. France Bučar je u svom nastupu izjavio slijedeće: "Mislim da o uspjehu plebiscita nema nikakve dvojbe. Ali, jedno je dobiti plebiscit formalno, a drugo - stvarno.Da li smo ga i stvarno dobili o tome će dati odgovor povijest, a ne nedjelja 23. prosinca." Bučar je upozorio, da će odluka na plebiscitu odlučiti o budućnosti Slovenije, i da će samo budućnost potvrditi da li je ta odluka bila ispravna. Bučar se osvrnuo na genetski izvor nacionalnih sukoba u Jugoslaviji. On je rekao da je stara Jugoslavija bila rođena s povijesnom genetskom pogreškom. Radilo se o tome da je ta država kasnila, jer je htjela već stvorene nacional- ne posebnosti reducirati u provincijalne različitosti, a sve ono što se tome opiralo držala je nesustavnim i protudržavnim. Bila je stvorena na ideologiji nacionalne države 19. stolje- ća, a u vrijeme kad su Slovenci, Hrvati i Srbi već imali razvijen svoj nacionalni identitet i svijest. Bučar je nastavio s mišlju, da su neke slične pogreške napravljene i nakon stvaranja druge Jugoslavije, iako ovaj puta ne na ideologiji narodnog jedinstva nego na ideologiji marksizma. Bučar je upozorio da odatle i mnoga nerazumije- vanja koje Zapad doživljava u odnosu na probuđena nacionalna gibanja u cijeloj istočnoj Europi, a posebno u Jugoslaviji i u pitanju Slovenije. Oni misle da se radi o klasičnom nacionalističkom sindromu, koji uz separatizam dovodi u opasnost europski mir. U inozemstvu dakle, postoji nerazumijevanje da se radi o reafirmaciji nacionalnog integri- teta. Radi se o tome da ako smo dio suverenosti prenijeli na višu razinu, onda se suverenost može ostvariti samo na taj način da opet uspostavimo izvornu suverenost. Bučar je na svršetku rekao da Sloveniju i Slovence samo budućnost može afirmirati kao velike i to na bazi kvalitete sposobnosti, što je i svjetski trend, jer kvanti- tativna demokracija poznata iz prošlog stoljeća prelazi u demokraciju kvalitete. Kao odgovor na pitanje zašto referendum baš sada, Bučar je spomenuo da bi tendencija s Istoka da se države oblikuju na bazi tzv. suvremene federacije, Sloveniju svele na "manje od gubernije". Lojze Peterle naveo je da vladu nakon plebiscita čekaju teške zadaće. Do realizacije slovenske suverenosti najvažnije je osigurati minimalno financiranje programa federacije, a to je potrebno da bi se spriječilo nekontrolirano raspadanje savezne države. Peterle također, kao tešku zadaću spominje "otkopčavanje" od savezne države, što bi trebalo trajati šest mjeseci, ali će u nekim elementima trajati i duže. Napokon, tu je i pitanje uređivanja odnosa sa drugim republikama na novim temeljima, nakon što se dovrše demo- kratski procesi i one uobliče kao suvereni subjekti. Peterle je najavio da će "otkapčanje" od savezne kompozicije biti omogućeno amandmanima na postojeći slovenski Ustav, te upozorio na mogućnosti zaoštravanja socijalne situaci- je i nekih oblika međunarodne situacije u kojima će se Slovenija naći. Nazočni gradonačelnici zanimali su se najviše za provedbu uspostavljanja slovenskog zakonodavstva po osamostaljenju, upozorili su i na žive poslovne veze s ostalim dijelovima Jugoslavije, te potrebu da ne dođe do tržišne izolacije. Informirali su i o tome da su u većini općina sklopljeni međustranački dogovori na lokalnoj razini, kako bi plebiscit što bolje uspio, a neki su izrazili potrebu za propagandnim materijalima i za više animacije za uspjeh referenduma. Svi su naglasili da su uvjereni, da je uspjeh plebiscita siguran. Nakon susreta visokih članova republičkog rukovodstva i gradonačelnika slovenskih gradova domaćini su ih poveli u obilazak celjskih znamenitosti. (Hina - svršetak) 150000 MET dec 90