10. HRVATI I PROTESTANTI

PARIZ, 9. prosinca (Hina) - Na pariškoj je Sorbonni priređen i ove godine tradicionalni simpozij o proučavanju hrvatskoga kulturnog područja, što ga organizira grupa za proučavanje hrvatske kulture iz tamošnjega Centra za usporedna književna istraživanja. Taj osmi znanstveni skup o hrvatskoj povijesti i kulturi imao je ovaj put za temu "Protestantska književnost u Hrvata i njezino europsko okružje u doba reformacije". Na simpoziju je sudjelovalo više istaknutih istraživača (napose povjesničara književnosti i jezikoslovaca) iz raznih zemalja: Miroslav Kurelac, Josip Bratulić, Vlado Deutsch, Franjo Šanjek, Mate Križman (Zagreb), Nikola Kolumbić i Dalibor Brozović (Zadar), Stanislav Marijanović (Osijek), Bernard Roussel, Laurent Gagnebin, Henrik Heger, Marc Gjidara, Mirko Dražen Grmek (Pariz), Josip Matešić, (Mannheim) i Vinko Grubišić (Ontario). Za dvodnevnoga rada pretresali su opće, a napose kulturno-književne prilike u hrvatskim krajevima u doba pojave protestantizma. Iako je ostao "perifernom" i "epizodnom" pojavom, protestantizam u Hrvata svjedoči o otvorenosti Europi i sudjelovanju u europskim duhovnim strujanjima. Odnos protestantizma i glagoljaštva jedna je od ključnih tema simpozija. Njihova bliskost potječe otuda što su i protestanti i glagoljaši težili uvođenju narodnoga jezika u liturgiju i književnost. Glagoljaši su se, kako je u svojem izlaganju rekao poznati lingvist i potpredsjednik Republike Hrvatske dr. Dalibor Brozović, najviše angažirali u protestantskom pokretu koji je zagovarao "općehrvatski jezik. "No, današnji hrvatski jezik", rekao je Brozović," ne potječe od aktivnosti protestanata nego od kasnijih aktivnosti u kojima su sadržani i skriveni plodovi protestanskoga pokreta." Simpozij je pratila i na početku pozdravila gđa Rasima Kajić, pomoćnica ministra za prosvjetu i kulturu Republike Hrvatske. (Hina - svršetak) 090000 MET dec 90