18. PREDSJEDNIK TUĐMAN VJERUJE U "SKANDINAVIZACIJU BALKANA"

ZAGREB, 3. prosinca (Hina) - Najviše pitanja na danas održanoj redovitoj mjesečnoj konferenciji za novinare u Predsjedništvu Republike Hrvatske upućeno je predsjedniku dr. Franji Tuđmanu u vezi s najnovijim izjavama jugoslavenskog ministra obrane Veljka Kadijevića. Na molbu glavnog urednika "Danasa" Dražena Vukova-Colića da prokomentira spomenute izjave dane u inter- viewu tom tjedniku, predsjednik Tuđman izrazio je svoju za- čudenost, rekavši da je takav pokušaj utjecanja vojske na društveno-politička kretanja jedinstven u novijoj povijesti građanskih demokracija i socijalističkih zemalja, jer ni u socijalističkim zemljama vojska nikad nije preuzimala ulogu vladajuće partije. Zatim je istaknuo da je Kadijevićevo iz- jašnjavanje za socijalizam, kakav smo do sada imali, i k tome prijetnja arbitriranjem vojske, suprotno onome za što su se odlučila sva republička rukovodstva u Jugoslaviji, a to je demokracija, slobodno tržište i dijalog. Predsjednik Tuđman označio je Kadijevićev intervju kao otvoreni obračun s onim na što su se vojni vrhovi dosad po- zivali, a to je Titova koncepcija federalizma i Armije, te kon- cepcije općenarodne obrane. Ni Narodnooslobodilačka vojska ni JNA nisu zasnovane na unitarnom, nego na federalnom načelu - nastavio je Tuđman, podsjetivši da su u ratu postojali glavni štabovi po republikama te prikazavši razvitak koncepcije općenarodne obrane, u čemu je svojedobno i sam sudjelovao kao načelnik studijskog odjela u Generalštabu. - U koncepciji ONO sadržan je i politički motiv da je Jugoslavija zajednica do- brovoljno udruženih naroda - rekao je Tuđman - a isto tako i ideja protiv nametanja bilo kakva hegemonizma i ekspanzioniz- ma. To, dakle, znači i ravnopravnost na oružanom području. Predsjednik Republike Hrvatske osobno je zamjerio generalu Kadijeviću uzimanje prava da JNA bude jedini nositelj političkog poretka, ustvrdivši da se time Kadijević izdvaja ispod vrhovne komande, a to je Predsjedništvo SFRJ, usuprot temeljnom postula- tu da Kadijević i vojni zapovjednici imaju slušati vrhovnu ko- mandu, a ne samostalno odlučivati. Prema predsjedniku Tuđmanu, to zahtijeva političku ocjenu i dovođenje u sklad vojske s društvenim razvitkom, a predstavnik Hrvatske u saveznom Pred- sjedništvu već prije podnio je zahtjev za depolitizaciju JNA. Ustvrdivši da je sličnih pojava vojnih prijetnji bilo u posljednjim Ceausescuovim nastupima u Rumunjskoj te u SSSR-u protiv Gorbačova, pa čak i međusobnih dodira između dotičnih vojnih krugova, dr. Tuđman je kategorički zaključio da su te stalne prijetnje i plašenja građanskim ratom obične besmislice ljudi koji ne poznaju ni povijest ni odnose u suvremenosti. Odgovarajući na pitanja o europskim integracijskim procesima, predsjednik Tuđman rekao je da bi se hrvatska suverenost mogla osigurati i u okviru zajednice jugoslavenskih naroda, upozorivši na povijesnu činjenicu da se nijedna višenacionalna državna zajednica u 20. stoljeću nije održala, te da sve takve zajedni- ce koje danas postoje prolaze kroz duboku krizu. To je objasnio time da u procesu demokratizacije dolazi i do nacionalne indi- vidualizacije, koja se ne može zamagliti ni projektima regional- nog povezivanja, jer narodi postoje od pamtivijeka, a u novije doba pojavili su se na svjetskoj pozornici i brojni novi na- rodi. U tom smislu predsjednik Tuđman je izjavio da vjeruje u "skandinavizaciju Balkana". Na upit o mogućem nezadovoljstvu ponuđenim definiranjem nacionalnog suvereniteta u Preambuli Nacrta novog hrvatskog Ustava, predsjednik Tuđman odgovorio je da je Ustav izraz sadašnjega stanja, da mora zadovoljiti ne samo strogo znan- stvene kriterije nego i osloboditi hrvatski narod stanja u kojem je bio dosad, ali i voditi računa o tome da tu žive i pripadnici drugih naroda. Priklanjanje pak međunarodno raši- renom shvaćanju o suverenitetu građana u okviru dotične drža- ve, predsjednik Tuđman protumačio je težnjom da se svi građani učine pripadnicima "nacije" u smislu istodobnosti "nacije" i "države", kako je to već postignuto u zemljama razvijene de- mokracije. Predsjednik je zatim otklonio prigovore koji se izri- ču na račun navodno prevelikih ovlasti što bi ih novi Ustav dao predsjedniku Republike, spomenuvši da je tako npr. u Francuskoj, no da ni ondje ne dolazi do zloporabe i uzurpa- cije vlasti od strane predsjednika Republike. (Hina - svršetak) 030000 MET dec 90