ZAGREB, 29. prosinca (Hina) - Zastupnici Sabora Republike Hrvatske na
skupnoj su sjednici danas usvojili osnove gospodarske politike na prijelazu
iz 1991. u 1992. godinu s programom mjera bez rasprave, jer se o tom
dokumentu Vlade Repulike Hrvatske opširno razgovaralo na jučerašnjoj
zajedničkoj sjednici Sabora. U dokumentu o kojem je uvodno jučer govorio
potpredsjednik Vlade Jurica Pavelić upućuje se na težinu stanja u
gospodarstvu Hrvatske izazvanom ratnim razaranjima, padom proizvodnje
i prometa, zbrinjavanjem izbjeglica i općim padom prihoda, ali i govori o
izgledima za saniranje stanja pa i njihova prevladavanja kao i budućem
razvoju. Pri tome se računa i na inozemnu pomoć, zajmove i ulaganja, ali i
na značajne poteze na unutarnjoj štednji, racionalizaciji i nužnosti boljeg
korištenja neoštećenih kapaciteta.
Zastupnici Sabora usvojili su i odluku o privremenom financiranju javnih
potreba i privremenom proračunu Republike Hrvatske u prvom tromjesečju
1992. godine prema kojoj će se javne potrebe Republike Hrvatske privremeno
financirati u svoti od 66,2 milijarde dinara. Od toga će izravni prihodi
republike iznositi 51 milijardu dinara, zaduženje kod Narodne banke
Hrvatske biti će 3,5 milijardi, a zaduženje u inozemstvu 11,5 milijardi
dinara.
Riječ je o restriktivnom i štedljivom proračunu pa se, kako je odlučeno,
do donošenja konačnog proračuna neće povećavati plaće, mirovine,
invalidnine, naknade, socijalna skrb kao i ostala primanja koja se
osiguravaju u proračunu. Isto tako, ne dopušta se ni povećanje broja
zaposlenih, osim iznimno, a o tome odluku donosi Vlada ili za to ovlašteno
tijelo, dok mnoštvo ostalih poteza predviđa veoma ekonomično raspolaganje
sredstvima.
Razlozi za to kriju se u tome što su ukupno procjenjene potrebe korisnika
proračuna dosegle oko 475 milijardi dinara, a prihodi pak dosižu samo oko
145 milijardi dinara. Debalans iznosi oko 2,7 milijarde dolara pa se
pristupilo ovakvoj proračunskoj varijanti koja će rashode svesti u granice
raspoloživih sredstava. S tim u vezi svi su troškovi veoma restriktivno
postavljeni, a najznačajniji su rashodi predviđeni za ministarstvo obrane i
unutarnjih poslova. Kod svih korisnika proračuna, osim za izgradnju
Nacionalne i sveučilišne biblioteke, obustavljaju se sve investicije. Kod
ulaganja u gospodarstvo također je predviđen veoma restriktivan pristup.
Zastupnici su usvojili i Zakon o zajmu Republike Hrvatske za financiranje
javnih potreba u 1992. godini kojim se predviđa da bi se za otklanjanje
šteta nastalih ratnim razaranjima u gospodarstvu, društvenim djelatnostima
i imovini građana, upisao zajam od strane poduzeća, banaka i drugih javnih
i fizičkih osoba koje obavljaju privrednu djelatnost u visini od 50 posto
obračunate amortizacije, a paušalisti u iznosu od 20 posto. Zajam bi se
uplaćivao u mjesečnim akontacijama, a dobit će se obveznice s kojima se
mogu podmirivati obveze prema bankama i drugim vjerovnicima. Zajam ne
uplaćuju oni čija je imovina uništena ratnim razaranjima i poduzeća sa
sezonskim poslovanjem u turizmu.
(Hina)
291159 MET dec 91
HAK: Zbog olujnog vjetra autocesta A6 otvorena samo za osobna vozila
DHMZ: Pretežno oblačno
NHL: Rezultati
Njemačka: Muškarac preživio 282 km/h držeći se za vanjski dio jurećeg vlaka
SKV: Svijet uz kavu
NBA: Rezultati
Prva faza sporazuma: Izrael će osloboditi 737 palestinskih zatvorenika
Australian Open: Swiatek ekspresno u osminu finala
Četvero mrtvih u noćnom napadu na Kijev; Ukrajinci dronovima napali skladišta goriva
SKV: Hrvatska u 4,30 sati