PREDSJEDNIK USTAVNOG SUDA JUGOSLAVIJE:"EUROPA, PRATEĆI SVOJE INTERESE, NASTOJI RAZBITI JUGOSLAVIJU"

INTERESE, NASTOJI RAZBITI JUGOSLAVIJU" BEOGRAD, 27. prosinca (Hina) - "Iako je zavladalo stanje potpunog raspada, Ustavni sud Jugoslavije postojat će dok postoji Ustav SFRJ", rekao je predsjednik Ustavnog suda Jugoslavije Milovan Buzađić, malobrojnim novinarima koji su došli na tradicionalni novogodišnji razgovor u Ustavni sud Jugoslavije. "Iako se krivica za raspad zemlje ne može pripisati samo vanjskom faktoru, Europa je prateći svoje interese, nastojala razbiti Jugoslaviju. U tome joj sada pokriće pruža Arbitražna komisija, u kojoj ne sjedi predsjednik Ustavnog suda Jugoslavije, iako bi to bilo normalno i potrebno", rekao je Buzađić. Kad elaborira pitanje (ne)ustavnosti europskih dokumenata u Jugoslaviji, koji su, uostalom, tvrdi Buzađić, "u zemlji i pisani, Ustavni sud će odlučiti da li će o tome uputiti pismo Skupštini SFRJ". Na pitanje novinara da li to znači da Ustavni sud ovu saveznu Skupštinu drži legalnom, predsjednik suda je odgovorio, da "za Ustavni sud Jugoslavije Skupština SFRJ ustavno postoji, ali da je njena blokada neustavna". Tako je Ustavni sud Jugoslavije prihvatio inicijativu 52 delegata Skupštine SFRJ da povede postupak za ocjenu ustavnosti zaključka Vijeća republika i pokrajina, da ovo vijeće može donositi odluke većinom nazočnih. "Isti delegati su tražili ocjenu ustavnosti i zakonitosti akta Predsjedništva SFRJ o uvođenju stanja ratne opasnosti, ali o ovom predmetu se još vodi uvodni postupak", rekao je Buzađić. Naime, nejasna je priroda samog akta, jer nije objavljen, iako je zakonom propisano da pravni akt stupa na snagu tek objavljivanjem. A u vezi nadležnosti za donošenje ovog akta, kojim je proglašeno stanje ratne opasnosti, Buzađić je rekao da ako ga je "zaista donijelo šest članova Predsjedništva, kao što tvrdi štampa, onda je pitanje nadležnoti nesporno". Opaska predsjednika Ustavnog suda vezana je uz sjednicu Predsjedništva SFRJ od 1. listopada, kojoj je bilo nazočno šest članova, i kada se razmatralo da li postoje elementi ratne opasnosti, ali je donošenje odluke o tome odgođeno za nastavak sjednice 3. listopada, kad nije bilo kvoruma. Zamoljen da kaže imaju li, s pravnog stajališta, pravo oni koji osporavaju nastojanje da neka treća Jugoslavija naslijedi pravno postojeću Jugoslaviju, Buzađić je odgovorio da "čak i samo dvije republike sadašnje Jugoslavije imaju to pravo, a kamoli ako se za novu Jugoslaviju odluče 3 do 4 federalne jedinice". "Ali, danas u svijetu pravo i istina igraju daleko manju ulogu nego pravo jačeg i snaga kapitala", zaključio je predsjednik Ustavnog suda Jugoslavije. Inače, otkad postoji ovaj sud, kako je rečeno na konfenrciji za tisak, isti nije imao veći broj predmeta nego ove godine - ukupno 755. (Hina) vk 271715 MET dec 91