IZBOR IZ STRANOG TISKA, RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 23. prosinca (Hina) DIE WELT (Njemačka) - "Da hrabrost i dosljednost spojene s dobrom procjenom i odgovornošću mogu postići rezultate u politici, dokazano je već nekoliko sati nakon bonskog priznavanja Hrvatske i Slovenije. Prvi put nakon lipnja, kada je JA izazvala rat u Sloveniji, te posebno nakon izbijanja sukoba u Hrvatskoj, napadnuti su odahnuli, a napadači pokazali sve izraženiju zbunjenost i nemoć", komentira Carl Gustaf Stroehm odluku njemačke vlade o priznanju Hrvatske i Slovenije. "Njemački gospodarski i prometni embargo protiv Srbije i Crne Gore pogodio je beogradsko vodstvo daleko bolnije, no što se moglo očekivati", ističe Stroehm i dodaje da je odluka Bonna ohrabrila ostale republike bivše Jugoslavije da podnesu zahtjev za priznanje, navodeći primjer Makedonije i pojačane kampanje kosovskih Albanaca za konačno rješenje njihova problema. "Srpski predsjednik Milošević našao se u položaju, koji svakim danom postaje sve teži, budući da Srbija teško može zahtijevati od Hrvatske veća prava za 'hrvatske Srbe' i istodobno uskraćivati ta prava - Albancima, Madžarima, Hrvatima - na vlastitom teritoriju", utvrđuje Stroehm, napomenuvši da pokušaj uporabe ostatka saveznih beogradskih institucija za izazivanje razdora na relaciji UN - EZ predstavlja tek čin očajnika. "Ako je točna informacija da posljednji jugoslavenski premijer Marković također namjerava podnijeti ostavku, tada više ne postoji nijedna, čak ni djelimično legitimna instanca, koja bi smjela nastupati u ime fantomske 'Jugoslavije'", zaključuje on. Osim toga, njemačko priznanje izazvalo je raskol između Srbije i Crne Gore i najavilo dvojbu Crne Gore - srpski tutor ili zapadna orijentacija. Washington i London popratili su njemačku odluku naglašenim strahovanjima od širenja sukoba na ostale dijelove Jugoslavije, međutim, njihova politička procjena pokazuje da nisu uočili srž problema, te da zaboravljaju da je savezna vojska, komunistička oružana sila, koja je potpuno izmakla nadzoru, već okupirala Bosnu i Hercegovinu. Jedini je istaknuti Amerikanac, koji se založio za Hrvatsku, Richard Nixon, podsjeća Stroehm, dodajući da je Nixon čak zatražio pošiljku obrambenog oružja za hrvatsku stranu. "On vjerojatno zastupa realnije gledište od političara koji igraju na kartu 'čudotvornih' snaga UN, budući da politički i vojni poraz može prisiliti Beograd da pokaže spremnost na politički kompromis", zaključuje Stroehm. THE DAILY TELEGRAPH (V. Britanija) - "Priznavanjem Hrvatske i pouzdani Bonn počinje se 'razgibavati'", prosuđuje Robin Gedye, dopisnik lista iz Berlina. On komentira rađanje nove Njemačke u kontekstu političkih zbivanja u Europi posljednje dvije godine, utvrđujući kako to nije dovelo do krvoprolića ili vojnog udara, pa je stoga prošlo neopaženo. Događaj bez presedana u njemačkoj poslijeratnoj povijesti pokušaj je Bonna da otpočne značajan politički pokret u okviru Europe. Gedye drži kako Bonn javnosti radi konačni sporazum tumači kao zajedničku francusko-njemačku inicijativu, kao dokaz jednoglasnosti EZ-a. "Nema dvojbe da je odlukom u Bruxellesu, kojom je Njemačka preokrenula svoju izdvojenost u punu potporu, započeo trenutak njezinog ponovnog političkog rađanja." List iznosi stajalište jednog od tvoraca europske monetarne unije, koji komentirajući očitovanje Njemačke, kaže da "kancelar Kohl strastveno vjeruje u svrhovitost europskog identiteta. To je stoga što on (Kohl) vjeruje kako njegova vlada predstavlja posljednju generaciju političara koja želi da se njemačka politička budućnost ne razlikuje od europske." Najveći dio onoga što je u EZ bilo privlačno dolazi pod upitnik. Vladina politika je daleko više europska no što to narod želi, a to je upravo odgovor na pitanje zašto je nužno forsirati mir na summitu, naglašava list. Pod uvjetom da ga ne iznevjeri vlastito gospodarstvo, Bonn će najozbiljnije započeti s programom gospodarske ekspanzije u istočnoj Europi iduće godine." Za razliku od nekih bivših kolonijalnih sila, Njemačka je svoju povijesnu snagu uvijek nalazila u Europi. Gedye drži kako su tvrdoglava nastojanja Hrvatske i Slovenije, kao i republika bivšeg Sovjetskog Saveza rezultat upravo takvog njemačkog stajališta. Nova Njemačka zahtijeve novu ocjenu. No, sve dok namjere koje se kriju iza njezine neizbježne dominacije, budu doprinosile miru i napretku, svi moraju biti spremni progutati gorku pilulu zbog vlastitog interesa i ostaviti druge na miru. INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE (SAD) - List objavljuje izvješće Chucka Sudetića u kojem se ističe da je "Jugoslavija pala u još veću dezintegraciju u petak kad je vlada etnički miješane republike Bosne i Hercegovine odlučila zatražiti priznanje neovisnosti od EZ". "Odluka vlade Bosne i Hercegovine, sigurno će razbjesniti srpsko pučanstvo te republike koje se suprotstavlja raspadu Jugoslavije i odvajanju od Srbije međunarodnom granicom", naglašava autor i dodaje da muslimansko i hrvatsko pučanstvo ne želi ostati u krnjoj Jugoslaviji u kojoj će posve sigurno dominirati Srbi. Autor spominje i činjenicu da Srbija i Crna Gora neće zatražiti priznanje EZ. Osvrćući se na upozorenje Alije Izetbegovića da prosrpska jugoslavenska narodna armija mora djelovati sukladno s odlukom vlade te republike, dopisnik napominje da se "Jugoslaveni boje da će odluka donešena u petak izazvati dobro naoružane srpske enklave u Bosni i Hercegovini da se odcijepe od republike te da se ili povežu s krnjom jugoslavenskom državom ili da pozovu Srbiju, povijesno dominantnu jugoslavensku republiku, da pripoji te pokrajine", ali i da "Jugoslavene plaši pomisao da će se borbe u Hrvatskoj, koje su već odnijele tisuće života, uskoro proširiti na Bosnu i Hercegovinu, gdje Muslimani, Srbi i Hrvati žive kao susjedi." Dopisnik naglašava i da su "vođe EZ-a u petak pozvale UN da što hitnije rasporede svoje mirovne snage u republici kako bi se preduhitrilo izbijanje nasilja", te upozorava da "opasnost od priznavanja Bosne i Hercegovine, koje bi moglo izazvati krvoproliće, bar dijelom leži u tome što su SAD odbile slijediti EZ u priznavanju jugoslavenskih republika." "To zabrinjava i nekoliko zemalja EZ", pojašnjava autor, "osobito Britaniju, ali one podliježu pritisku Njemačke, koja je već najavila da će priznati Hrvatsku i Sloveniju prije Božića." Na kraju dopisnik naglašava da "Markovićeva ostavka oslobađa put Srbiji da do kraja preuzme jugoslavensku saveznu vladu." (Hina) 230318 MET dec 91