BORBA /INTERVIEW - ĐILAS O GRANICAMA I RATU

BEOGRAD, 21. prosinca (Hina) - Granice u Jugoslaviji, ove koje danas zovu "administrativnim" nisu ništa nepravednije nego bilo koje granice u Europi, kaže Milovan Đilas, u interviewu objavljenom u današnjoj "Borbi". Povodom zamjerki koje se čuju da su te granice "malo olako iscrtavane", držeći se čas etničkih čas povijesnih, a čas geografskih principa Đilas kaže: "To su samo današnje priče. Ja sam sudjelovao u određivanju samo jedne granice, ove između Vojvodine i Hrvatske. Oko te granice nije bilo sporova osim što je Hebrang tvrdio da se hrvatska granica proteže do Zemuna, ali on je u tome bio usamljen i u Hrvatskoj". Ipak, odlučeno je da taj problem riješi komisija u kojoj su bili najugledniji komunisti Srbije (Milentije Popović i Jovan Veselinov) i iz Hrvatske (Vicko Krstulović i Jerko Zlatarić iz Osijeka, bivši član HSS-a), a Đilas je u njoj bio ispred jugoslavenskog Politbiroa. "Osnovni nam je princip bio etnički ali smo vodili računa i o granicama predratnih kotara. Naišli smo i na neka iznenađenja. Šid je, na primjer, prema sporazumu Cvetković - Maček, bio u Banovini Hrvatskoj, a mi smo "otkrili da je većina stanovništva tamo srpska", tvrdi Đilas. U Iloku smo naišli na hrvatsku većinu. Vukovar je bio specifičan. Oko njega je bilo dosta srpskih sela, ali mi smo već s granicom bili na Dunavu, i bilo bi neprirodno da ti stanovnici imaju administrativno središte s druge strane rijeke. Sami bi se seljaci pobunili a i većina stanovništva vukovarskog kotara bila je hrvatska. Na pitanje "Borbe" o Titovoj ulozi Đilas kaže da Tito nije imao osobno, nikakvog utjecaja na određivanje granica. Rasprvu o tome da li su granice administrativne ili međudržavne, Đilas smatra ideološkom smicalicom, jer su one postojale državne onoliko koliko su republike postajale države. JNA, koju sad smatra srpskom, Đilas označava kao centar krize. "Uveli su je u rat njena pogrešna slika o stanju u Hrvatskoj i Europi, ambicije da odigra veliku povijesnu ulogu prvih boraca protiv povampirenog fašizma i borba za očuvanje materijalnog položaja u društvu", kaže Đilas, koji smatra da se armija potpuno osamostalila. Narastanje straha Srba u Hrvatskoj s dolaskom Tuđmanove vlasti Đilasu je "razumljivo s obzirom na maskare u drugom svjetskom ratu, koji su ostali u sjećanju, otvorenu diskriminaciju, isključivanja Srba iz Ustava, te kampanju za proširenje Hrvatske". Međutim, ne ulazeći u to da li je ovaj opravdani revolt morao biti oružan ili ne, ratovanje JNA prelazi opravdanost negodovanja. S nastavljanjem rušenja Hrvatske, kod Hrvata taj rat dobiva sve više karakter narodnog obrambenog rata, istiće Đilas. Iako formalno nije u ratu, Srbija teško može osporiti činjenicu da se u njoj mobilizira najviše ratnika. Nama se Srbima može desiti da nam poslije ovog rata ostane tek nešto manje zla od onoga kojega su ustaše poslije drugog svjetskog rata ostavili Hrvatima, rekao je između ostalog Đilas. Đilasu smetaju propagandne floskule o "borbi protiv fašizma u Europi", jer u njoj danas nema vojnog ekspanzionizma (ima ekonomskog), niti je Europa imperijalistička, niti fašistička -" to su liberalna društva i danas boljih država nema", rekao je Đilas u interviewu Jovanu Radovanoviću. (Hina) 211820 MET dec 91