DOKUMENTI- STAV SVETE STOLICE PRED NASTANKOM NOVIH DRŽAVA

STAV SVETE STOLICE PRED NASTANKOM NOVIH DRŽAVA VATIKAN, 21. prosinca (Hina) - Objavljujemo u cijelosti dokument Svete Stolice pred nastanak novih država i to, posebno, u Jugoslaviji. I. Opći okvir stava Svete Stolice U načelu, Sveta Stolica smatra da je federalna država jedan od oblika koji narodi, na temelju svoga prava na samoodređenje, mogu izabrati za uređenje svojega suživota. U određenim okolnostima, takav način prava na samoodređenje, može predstavljati najprikladnije rješenje, ne samo s obzirom na opće dobro federativne države, nego i s obzirom na dobro svake pojedine nacije koja pripada federaciji. U tom se slučaju, međutim, moraju strogo poštivati i prava svake nacije i načela uzajamnoga suživota. Federalni sustav, općenito, predviđa također i mogućnost odvajanja od federacije, kao pravo svake nacije i, dakako, mogućnost drugačijega uređenja vlastitoga političkog identiteta. II. Poseban okvir stava Svete Stolice prema Jugoslaviji U slučaju Jugoslavije, Ustav iz 1974. predviđa pravnu mogućnost odvajanja svake pojedine republike od federacije. Prošlog lipnja, Hrvatska su i Slovenija, posluživši se tim pravom, nakon nacionalnih "referenduma", odabrale nezavisnost. U početku je bilo predviđeno očuvanje federativnoga saveza u obliku konfederacije suverenih država. Sveta je Stolica, kao i drugi, smatrala da je to rješenje preporučljivo i korisno u posebnim jugoslavenskim prilikama. Taj bi put bio moguć miroljubivim pregovorima. Međutim, vojno je djelovanje federalne vojske protiv Slovenije, i poglavito, protiv Hrvtske, pokopalo tu mogućnost. Tvorci su ratnoga djelovanja na se navalili glavnu odgovornost za sprečavanje nužnoga postupka traženja miroljubiva rješenja jugoslavenske krize. Federacija se ili konfederacija ne može nametnuti silom. U novim prilikama nastalim uslijed ratnoga sukoba, Sveta je Stolica, prošlih mjeseci povećala pozive i pothvate da bi navela stranke da obustave neprijateljstva i da započnu ozbiljne pregovore. Istodobno, Sveta je Stolica svratila pozornost na nužnost poštivanja prava na samoodređenje naroda, utvrđeno VIII. načelom završnoga helsinškog dokumenta. III. Stav Svete Stolice prema priznanju 1. Uslijed tragičnoga pogoršanja prilika i uzevši u obzir novu stvarnost nastalu u Jugoslaviji, Sveta je Stolica prošloga mjeseca, studenoga državama sudionicama Konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi savjetovala za shodno da se jednostavno prijeđe na "stvarno" i "uvjetno" priznanje nezavisnosti Hrvatske, Slovenije i drugih jugoslavenskih republika koje žele ostvariti to pravo. Stoga je Stolica, predloženim uvjetima i koji se osobito tiču očuvanja prava manjina, namjeravala poduprijeti i početak uspostave mira na onom području. 2. Sada je Sveta Stolica s uvažavanjem primila na znanje "Izjavu o Jugoslaviji" koju su 16. prosinca u Bruxellesu usvojili ministri vanjskih poslova Europske zajednice. Želja je Izjave da sustav uvjetovanog priznavanja nezavisnosti jugoslavenskih republika navede strane na poštivanje prekida vatre i omogućivanje uspostave pravedna i postojana mira na onome području koje već toliko iskušano nekorisnim pokoljima. Sama pak Sveta Stolica ne može učiniti drugo nego sa zadovoljstvom primiti na znanje odluku da se dade priznanje svim republikama koje to zatraže i obvežu se da će poštivati uvjete koje su postavile vlade Europske gospodarske zajednice. 3. Hrvatska su i Slovenija zatražile priznanje Međunarodne zajednice i, dakako, Apostolske Stolice. Ustanovivši da su one voljne ispuniti uvjete priopćene dotičnim vladama, Sveta Stolica neće propustiti da udovolji zahtjevima, priznajući suverenitet i nezavisnost dviju republika. 4. Taj čin nije usmjeren protiv nijedne strane kojih se to tiče. Naprotiv, Sveta Stolica postojano želi očuvati dobre odnose sa svim republikama Jugoslavije. Njezina djelatnost teži za potporom većemu dobru mira za sve narode onoga područja i za stvaranjem uvjeta koji će omogućiti uredan i skladan razvoj tamošnjih naroda. 5. U svojim brojnim javnim nastupima u prilog uspostave mira u Jugoslaviji, Sveti je Otac uvijek pokazao veliku pastirsku skrb za sve narode onoga područja, pozivajući ih da svoje nesuglasice riješe u uzajamnom poštivanju vlastitih povijesnih i kulturnih tradicija. Istodobno, Sveti je Otac postojano isticao one etičke vrijednosti koje su zajedničke svim tamošnjim narodima, bez obzira da li su katolici, pravoslavci ili muslimani, i koji bi trebali biti temelj plodne suradnje. Vjerna takvom stavu, Sveta Stolica kani očuvati srdačne odnose sa svim jugoslavenskim republikama, u potpunom poštivanju njihova povijesnoga i kulturnoga identiteta i slobodnih odluka koje namjeravaju donijeti za budućnost. Vatikan, 20. prosinca 1991." (Hina)vk 211953 MET dec 91