FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA U RATNOJ 1991.

ZAGREB, 20. prosinca (Hina) - Izravne štete Hrvatskoj elektroprivredi nastale neprijateljskim razaranjima procjenjuju se na 97,1 milijun USA dolara, istaknuto je na današnjoj konferenciji za novinare u HEP-u. Na proizvodnim objektima i postrojenjima počinjena je šteta od 54 milijuna USA dolara, na prijenosnom sustavu 19,1 milijun, a na distribucijskim objektima i postrojenjima 24 milijuna USA dolara. Najveća su razaranja u Osijeku, gdje je gotovo sve oštećeno, šteta je procijenjena na oko 40 milijuna USA dolara, ali unatoč tome, istaknuo je direktor Direkcije za proizvodnju HEP-a mr. Vladimir Prizm, Osijek ipak ima struju, paru i grijanje. Izravna šteta na termoelektrani u Sisku je 400 tisuća USA dolara, na hidroelektrani Senj 280 tisuća dinara, šteta na elektrani HE Dubrovnik koju je zauzeo agresor procijenjena je na 2 milijuna USA dolara. Sedamnaestog rujna 1991. agresor je zauzeo elektranu HE Peruča, a zbog zatvaranja regulacijskih zapornica brane velika je opasnost od ozbiljnog oštećenja, ističu u HEP-u. Oko 1300 zaposlenih održava preko šest tisuća kilometara dalekovoda i poduzimaju sve kako bi unatoč ratnim razaranjima održali rad elektro-energetskog sustava, istaknuo je direktor Direkcije za upravljanje i prijenos Milan Bobetko. Naime, prema podacima ove direkcije, izvan pogona su svi 400 i 220 kilovoltni vodovi, preko 30 vodova 110 kV, razrušeno je ili oštećeno 100 km dalekovoda, te 2 tisuće km nisko-naponske mreže. Bobetko je naglasio kako se lagani pad potrošnje električne energije osjećao nakon lipnja, dok je u studenom ove godine potrošnja oko 70 posto one u istom mjesecu prošle godine. Ratne prilike, kao i teškoće u privredi i standardu građana smanjile su i naplaćenost električne energije, tako da je ona sada pala na oko 70 posto, istaknuo je direktor Direkcije za distribuciju Ivan Sokolić. Nastojeći osigurati stalnu opskrbu električnom energijom što većeg broja potrošača, radnici HEP-a često su riskirali i svoj vlastiti život, a prema podacima s kojima u HEP-u raspolažu, do danas je poginulo osam, ranjeno 36, a nestalo 14 radnika HEP-a. Nizom akcija u HEP-u nastoje zbrinuti stradale radnike njihova poduzeća, osigurati pomoći za 662 prognana radnika, odnosno 1570 članova njihovih obitelji, te pomoći radnicima čiji su stambeni objekti razrušeni. Do sada je tim radnicima isplaćeno preko 19 milijuna dinara, a sva sredstva, rekao je direktor Direkcije za kadrovske i pravne poslove Antun Crnić, namaknuta su solidarnim izdvajanjem iz osobnih dohodaka svih radnika. Cijene električne energije u 1991. godini povećane su četiri puta: 1. veljače za 27 posto, 1. travnja za 27,6 posto, 1.srpnja za 15 posto i 15. prosinca za 55 posto. U prvom polugodištu vođena je realna politika cijena, pa je HEP od siječnja do lipnja poslovao bez gubitaka, istaknuo je direktor Direkcije za ekonomske poslove Mladen Mandić, dodajući kako su pak u drugom polugodištu cijene korigirane samo za 15 posto, iako je npr. cijena mazuta povećana na preko 200, a plina 300 posto. Obzirom da je posljednje povećanje uslijedilo tek nakon tri mjeseca od zahtjeva HEP-a, procjenjuje se da će HEP ovu godinu završiti s gubitkom od oko 4,8 milijardi dinara, istaknuo Mladen Mandić. U HEP-u naglašavaju da nemaju pravu sliku stanja na kriznim i privremeno zauzetim teritorijama, ali i da im područja Knin, Benkovac, Obrovac i Baranja ne plaćaju od sredine kolovoza. HEP ih ne može isključiti, ali, ističu u HEP-u, oni ih ne napajaju. Knin i Glina napajaju se iz Bosne i Hercegovine, a Baranja iz Vojvodine. Prema riječima generalnog direktora HEP-a Ivana Putanca, jedan od glavnih zadataka u HEP-u je osiguranja sredstava za obnovu. U HEP-u procjenjuju da će priznanjem suvereniteta Republike Hrvatske strani kapital pokazati interes za ulaganja u Hrvatsku. HEP je već ostvario kontakte s potencijalnim partnerima iz SAD-a, Njemačke i Italije, a prednost u investicijama je sanacija ratom oštećenih postrojenja i završetak dvaju kapitalnih objekata: dalekovoda Meline-Tumbri i termoelektrane Plomin II. (Hina) mn 201242 MET dec 91

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙