SKUPŠTINA SRBIJE - RASPRAVA KOJA JE PRETHODILA USVAJANJU ZAKLJUČAKA O DEKLARACIJI EZ

- RASPRAVA KOJA JE PRETHODILA USVAJANJU ZAKLJUČAKA O DEKLARACIJI EZ BEOGRAD, 19. prosinca (Hina) - Jednoglasnom prihvaćanju zaključaka kojim se odbacuje deklaracija EZ prethodila je rasprava u Narodnoj Skupštini Srbije. Zastupnici Socijalističke partije, podržavali su dosadašnju politiku predsjednika Miloševića i vlade u pregovorima o budućnosti zemlje, a najnoviju odluku Vijeća minisatra Europske zajednice većina je ocijenila kao ultimatum, uvredu za srpski narod koji ima državnost stariju od mnogih europskih zemalja, itd. Posebno su kritizirali Njemačku jer se kako su neki isticali, ponaša kao "gazda u europskoj kući", što joj kako je naglasio Aleksandar Prlja omogućavaju i njeni zapadni partneri. Vojislav Šešelj je predložio da se odmah prekinu veze sa Europskom zajednicom i da se ona proglasi agresorom. Zatražio naplatu ratne odštete od Njemačke te izručivanje "ratnog zločinca Kurta Waldhaima kao i priznanje "srpske krajiške republike" čiji bi predstavnici morali zauzeti mjesta Slovenije i Hrvatske u saveznim organima, dodavši da tu ima mjesta i za predstavnike dubrovačke republike i drugih novih krajina. Šešelj je zatražio strože mjere prema "agenturama stranih sila i obavještajnih službi" i rekao da svatko tko javno izražava podršku EZ mora doći pod udar krivičnih sankcija. "U uvjetima ratne opasnosti nitko ne smije širiti defetizam, dezerterstvo i druge pojave koje nanose štetu ugroženom srpskom narodu. Srbija mora pobjediti", završio je Šešelj. Milan Paroški je rekao da briselska deklaracija ostaje na snazi i da se ne može očekivati njena korekcija pa "ako je ignoriramo platit ćemo glavama". Paroški drži da Srbija od Europske zajednice mogla zatražiti priznanje suvereniteta s tim da se uspostavi pravno stanje koje je postojalo prije stvaranja Jugoslavije 1918. što znači po njegovom tumačenju da su makedonske granice srpske, da Makedonci trebaju dobiti status manjine i ista prava kao i Albanci. Paroški je ponovio zahtjev da se odmah prizna "srpska krajiška republika" zbog čega inače štrajka glađu već treći dan. Razmatranje dokumenata o priznanju "srpskih krajiških republika" zastupnici su ostavili za skupštinsko zasjednaje idući tjedan. Paroški je također zatražio stvaranje srpske vojske, opću mobilizaciju i osiguravanje srpskih granica na liniji Rijeka - Karlovac - Virovitica. Po njegovim riječima vojska bi morala osigurati i položaj Srba u Zagrebu. Miloš Bojović (SPS) ocijenio je da je ovo zgodna prilika da se i od Hrvatske traži ratna odšteta i naglasio da je "Srbija jedna od zemalja koje će spriječiti pojavu fašizma i stvaranje četvrtog Reicha". Poslanici Demokratske stranke isticali su da je predsjednik Srbije neovlašteno prihvatio ulazak u hašku konferenciju, da je pristao na arbitražu, koja kako je rekao Zoran Đinđić, uvijek ima elemente sudskog postupka. "Kad smo prihvatili arbitražu ne možemo njene rezultate prihvatiti kad nam odgovara, a kad ne - onda tražiti višu arbitražu UN pa onda i te rezultate osporiti ako nam ne odgovaraju", rekao je Đinđić i takvo ponašanje ocijenio neozbiljnim. Potpredsjednik vlade Budimir Košutić odgovorio je da predsjednik republike nikad nije prihvatio arbitražu Europske zajednice kao sud. Đinđić je inače mišljenja da EZ treba uvjeriti u nerealnost njenog prijedloga zato što sadrži razloge za nastavak rata. Treba dokazati da "do rješenja za trajnu pacifikaciju" možemo doći samo priznavanjem prava djelovima srpskog naroda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini da se slobodno izjasne o svojoj egzistenciji. Prilika za to je i boravak lorda Carringtona u Beogradu, smatra Đinđić i upozorava da ne treba napadati Europsku zajednicu i "djeliti šamare lijevo i desno za što nemamo snage. Djelujemo smješno kad govorimo o agresiji Europske zajednice na Jugoslaviju". Potom je Šešelj optužio Đinđića "da je njemački student i poslanik Wehrmachta", a Đinđić njega da je "vojvoda predvojničke obuke i staljinist". Radomir Urošević (SPO) je rekao da je "Srbija odbacila sve dosadašnje prijedloge EZ na ultimativan način, a svijet ne prihvaća naše ultimatume", rekao je on. "Takvom politikom ćemo izgubiti i ono što se sada nudi", rekao je Urošević i naglasio da je ujedinjena Europa previše moćna za mali srpski narod. "Ako Europa inzistira na priznavanju republika treba to prihvatiti kao privremeno rješenje sve dok se u prisustvu plavih šljemova definitivno ne nađe rješenje za jugoslavensku krizu", rekao je Urošević. Nakon usvajanja zaključaka Skupština Srbije nastavila je rad na zatvorenoj sjednici na kojoj je ministar obrane general Tomislav Simović informirao poslanike o nekim vojnim pitanjima, posebno o problemima u mobilizaciji rezervista. A na početku sjednice većinom glasova odbijen je prijedlog deklaracije Milana Paroškog kojom je trebalo osigurati prava građana srpske nacionalnosti koji su navodno diskriminirani u sredinama gdje nacionalne manjine čine večinu. Poslije izlaganja Budimira Košutića koji je naglasio da je Srbija "demokratska država svih građana i svima su osigurana sva prava bez diskriminacije, većina je glasala protiv deklaracije M. Paroškog, ali je donijet zaključak koji obavezuje vladu da kad god zatreba pripremi i dodatne mehanizme kako bi osigurala jednakost svih građana u ostvarivanju prava i dužnosti. (Hina)vk 191518 MET dec 91