FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

TALIJANSKA VLADA ĆE POČETI FORMALNO PRIZNANJE HRVATSKE I SLOVENIJE 15. SIJEČNJA

15. SIJEČNJA RIM, 19. prosinca (Hina) - "Italija će se striktno prilagoditi odlukama Europske zajednice o Jugoslaviji. U sklopu postupka što ga je usvojila Europska zajednica, Italija će od 15. siječnja 1992. započeti formalno priznanje onih jugoslavenskih republika, koje to zatraže do 23. prosinca i koje se obvežu da će poštivati kriterije što ih je odredila zajednica. Među tim republikama jamačno će biti Slovenija i Hrvatska". Ta je vladina odluka sadržana u priopćenju s jutrošnje sjednice užeg kabineta talijanske vlade. S novinarima se poslije te sjednice sastao talijanski ministar vanjskih poslova Gianni de Michelis, koji je i predložio vladine zaključke. De Michelis drži da će četiri ili pet jugoslavenskih republika zatražiti priznanje do 23. prosinca. "Želio bih da to učini svih šest republika", rekao je talijanski ministar. Po njegovim riječima, Italija će uzeti u razmatranje i zahtjeve koji stignu poslije 23. prosinca, ali ne "u istom paketu". "Istu proceduru Italija će poštovati i u drugim sličnim slučajevima, npr. kada budu posrijedi dosadašnje sovjetske repubilke", kaže De Michelis. Odluke Europske zajednice i njihova jednoglasnost "ne ostavljaju Srbiji drugi izlaz nego da krene smjerom koji je zacrtala Europska zajednica". "Drugog puta nema, jer Srbija inače riskira da ostane isključena iz europske stvarnosti. Jugoslavenske republike koje budu htjele ući u europsku obitelj morat će se pridržavati pravila i načela te obitelji. Ako to ne učine danas - morat će to učiniti sutra", naglasio je De Michelis. Po njegovoj ocjeni, što Srbija to kasnije prihvati, to će šteta biti veća upravo po nju i po srpski narod. "Srbija je mogla do ponoći između ponedjeljka i utorka možda misliti da pred sobom ima različite opcije, jer postoji podjela među političkim stajalištima europskih država, ali od tada ona to više ne može misliti", ocjenjuje talijanski ministar. On je dodao da je "sada i Grčka na istim pozicijama kao i Njemačka". Na upit kako će se Italija postaviti prema "Krajini" koja se proglasila republikom, a provela je i referendum, De Michelis je odgovorio da i u jugoslavenskom i u sovjetskom slučaju u obzir za priznavanje dolaze samo oni entiteti, koji udovoljavaju svim kriterijima Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji usvojenima u Helsinkiju i Parizu. "Ti dokumenti podrazumijevaju da se granice ne mogu mijenjati ni jednostrano ni nasilno. U obzir za priznanje dolaze samo cjeline, koje su i prije toga imale pravni oblik države", naglasio je De Michelis, dodavši da "Krajina" nije imala taj oblik. Otcjepljenje "Krajine" od Hrvatske De Michelis je usporedio s, primjerice, otcjepljenjem Kalabrije ili neke druge talijanske oblasti od Italije. "Možete zamisliti kakva bi bila reakcija Italije kad bi, recimo, Južni Tirol proglasio nezavisnost", objasnio je talijansko stajalište De Michelis. U vladinoj izjavi iznosi se i nada Italije da će se u perspektivi naći "budući oblici udruživanja suverenih država", koje bi mogle "dati odgovor na teške ekonomske i građanske probleme naroda na jugoslavenskom prostoru". U dokumentu se najavljuje da će se Italija "zauzeti za pokretanje svestranih talijansko-hrvatsko-slovenskih pregovora, koji bi imali za cilj osigurati primjerenu zaštitu interesa talijanske manjine, pa "i širu od one predviđene Osimskim sporazumima". De Michelis je precizirao da Italija podržava zahtjev talijanske manjine u Sloveniji i Hrvatskoj da ostane cjelina i nakon uspostavljanja državne granice između Slovenije i Hrvatske, te da se izjednači razina manjinskih prava Talijana u ovim republikama. (Hina) fp 191441 MET dec 91

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙