SERVIS POSEBNIH NASLOVA - NATO

Nadnaslov: Prvi sastanak NATO pakta i zemalja Istočne Europe Naslov: Sastanak s "pokojnikom" Podnaslov: Službeni kraj SSSR-a i neizvjesna sudbina sovjetskog nuklearnog naoružanja - osnov za početak nove suradnje Piše: Andre VIOLLAZ, AFP BRUXELLES - Ministri vanjskih poslova NATO-a i istočnoeuropskih zemalja u petak će se po prvi puta sastati u Bruxellesu kako bi označili početak nove suradnje, u trenutku kada je najavljen kraj SSSR-a i kada je još neizvjesna sudbina sovjetskog nuklearnog naoružanja. Tom prvom zasjednju Vijeća za suradnju sjevernoatlantskih zemalja prethodit će sastanak šefova diplomacije NATO-a. Američki državni sekretar James Baker izvijestit će 15 saveznika o razgovorima u bivšem SSSR-u, koji, čini se, nisu uklonili sve strahove zbog kontrole sovjetskog nuklearnog oružja. Predsjednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev odbio je u utorak prihvatiti da Rusija bude jedina republika koja će čuvati nuklearne rakete, postavljajući pitanje garancija što ih je večer ranije dao ruski predsjednik Boris Jeljcin. Kako kaže jedan saveznički diplomat, Baker će petnaestorici svojih kolega podnijeti i prijedloge za korištenje logističkih sredstava NATO-a za operacije humanitarne pomoći bivšem SSSR-u. Međunaslov: Zajednička deklaracija Najavljen nestanak SSSR-a unio je sumnju u to tko će tu zemlju predstavljati na sastanku 25 zemalja što će se održati u petak (16 zemalja NATO-a, šest bivših članica Varšavskog pakta i tri baltičke države). Čelnici saveznika ocijenili su u srijedu kako je malo vjerojatno da će sastanku biti nazočan sovjetski ministar Eduard Ševardnadze. Oni smatraju kako bi bivši SSSR mogao zastupati njihov ambasador pri NATO paktu. Od 16 zemalja NATO-a, samo su njih tri (Norveška, Kanada, Turska) već priznale pojedine sovjetske republike. Njemački ministar vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscher obznanio je svoju nakanu da taj problem izloži NATO paktu. U petak će 25 zemalja potpisati zajedničku deklaraciju koja će označiti početak njihove nove suradnje, koju je NATO predložio na sastanku na vrhu u Rimu, početkom studenog ove godine. Tom se deklaracijom predviđaju redovni susreti - jednom godišnje na razini ministara - gdje će se razgovarati o pitanjima sigurnosti u Europi: kontrola naoružanja, vojna planiranja, preorijentacija vojne industrije i ostalo. No ministri će ambasadorima prepustiti brigu o utvrđivanju preciznog programa sastanka. Međunaslov: Suradnja s Istokom, WEU i KESS Ta bi suradnja trebala novim istočnim demokracijama pružiti "povećan osjećaj sigurnosti", prema riječima visokog čelnika NATO-a. No ona ne odgovara svim očekivanjima tih zemalja. Poljska, Madžarska te Češka i Slovačka nisu nikada prikrivale svoju želju za bliskijim vezama, u obliku formalnih jamstava sigurnosti ili statusa pridruženih članova. U raspravama o projektu zajedničke deklaracije, te su zemlje uzaludno predlagale da se suradnja produbi, napose u području kontrole naoružanja, saznaje se iz obaviještenih izvora. Saveznici će raspravljati osim toga i o budućoj europskoj obrani. Nakon sastanka na vrhu Europske zajednice u Maastrichtu, naglašava jedan čelnik NATO-a, valja otpočeti tražiti "praktične načine" kako bi se osiguralo usklađeno djelovanje Zapadnoeuropske unije i Atlantskog saveza. 'Dvanaestorica' su predvidjela da od Zapadnoeuropske unije načine svoju oružanu formaciju. Ministri će također dotaknuti i mogućnosti suradnje između NATO-a i KESS-a (Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji). To pitanje izaziva trvenje između Amerikanaca i Francuza, ocjenjuju diplomati. Washington želi NATO-u povjeriti veću ulogu u dijalogu Istok-Zapad dok Pariz strahuje kako bi se time oslabio KESS. dd(Hina) 191708 MET dec 91