ZAGREB, 18. prosinca (Reuter/Hina) - Britanska novinska agencija Reuter
javlja da je Hrvatska spremna preuzeti svoj dio vanjskog duga Jugoslavije
u iznosu od 16 milijardi američkih dolara, ali će vjerojatno morati zatražiti
odgodu plaćanja, kažu predstavnici hrvatske vlade.
"Hrvatska je u biti voljna servisirati ukupan iznos svojih obveza prema
vani", kazao je guverner Narodne banke Hrvatske dr. Ante Čičin-Šain u utorak
u intervieweu. "Pitanje je kako definirati što su te obveze prema inozmestvu".
Zamjenik predsjednika vlade Jurica Pavelić kazao je da će Hrvatska
vjerojatno morati tražiti odgodu otplate dugova u iznosu od 580 milijuna
dolara koji dospijevaju 1992. godine.
Hrvatska vlada, piše Reuter, nastoji popuniti vjerojatan manjak u
republičkom proračunu za iduću godinu od 2,2 milijarde dolara. Manjak je
prouzrokovan recesijom i pogoršan ratom u Jugoslaviji.
Čičin-Šain je kazao da dio vanjskih dugova koji se pripisuje hrvatskim
bankama iznosi nešto preko 2 milijarde dolara, od kojih je 80 posto
pokriveno garancijima saveznih organa. "Spremni smo preuzeti zaduženje i
servisirati ga", kazao je guverner Narodne banke Hrvatske.
Pored toga 500 milijuna dolara dugova otpada na poduzeća u Hrvatskoj koja
su dobila ta sredstva od banaka sa sjedištem u drugim djelovima
Jugoslavije.
Hrvatska ne želi pobjeći od tih dugova, ali će inzistirati na tome da
dotične banke ispune svoje obveze i prema svojim hrvatskim komitentima,
piše Reuter.
Reuter navodi u svojem članku da su od početka izbijanja borbi, nakon
proglašavnja neovisnosti Hrvatske i susjedne Slovenije u lipnju ove godine,
ekonomski odnosi unutar Jugoslavije poremećeni i da je imovina poduzeća iz
Hrvatske i Slovenije u drugim dijelovima zemlje konfiscirana.
Vanjski dugovi Jugoslavije uključuju i dio koji su neposredno pozajmili
savezni oragni. Čičin-Šain procjenjuje da ti dugovi iznose 3,1 milijardu
dolara.
Hrvatska bi prihvatila dio tih dugova pod uvjetom da dobije i dio deviznih
rezervi Jugoslavije, kazao je dr. Ante Čičin-Šain i time ponovio uvjet koji
je postavila i Slovenija.
On je rekao da je pisao guverneru Narodne banke Jugoslavije i tražio
pregovore o podjeli saveznih deviznih rezervi od 27. lipnja, datuma kada su
Hrvatska i Slovenija isključene iz jugoslavenskog monetarnog sustava.
Na taj su dan devizne rezerve iznosile 3,83 milijarde dolara, smanjivši se
od najviše dostignutih 10 milijardi dolara u kolovozu 1990. godine. Do 11.
rujna devizne su rezerve pale na 3,7 milijardi dolara, kako pokazuju podaci
Narodne banke Jugoslavije, a od tog datuma devizne su rezerve dalje pale.
Uzme li se u obzir vrijednost zlata po tržišnoj cijeni iznos rezervi na
dan 27. lipnja porastao bi na 4,5 milijardi dolara.
Servisiranje vanjskih dugova od otprilike 3 milijarde dolara normalno ne
bi predstavljao nikakv problem za Hrvatsku čiji je izvoz robe i usluga u
proteklim godinama iznosio između 5,1 do 6,6 milijardi dolara, kazao je
Čičin-Šain.
Hrvatska je također zatražila od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), s
ciljem da postane jednom njegovim članom, stručne savjete kako se odvojiti
od raspadajuće jugoslavenske federacije.
Međutim, direktor MMF-a Michel Camdessus odgovorio je da Fond, iako želi
pomoći Jugoslaviji, mora ostati neutralan i da može pomoći samo ako sve
jugoslavenske strane postave zajednički zahtjev. Čičin-Šain je kazao da si
ne može zamisliti da bi Narodna banka Jugoslavije postavila takav zahtjev.
"Tako će inozemni vjernovnici morati postaviti Jugoslaviji taj zahtjev",
kazao je on.
Prema procjenama guvernera Narodne banke Hrvatske, Hrvatskoj će iduće
godine trebati otprilike jedna milijarda dolara u dotacijama ili
koncesijskim zajmovima kako bi se pomoglo njenom gospodarstvu pošto će
izvoz zbog rata biti mnogo manji.
Čičin-Šain je prognozirao da će izvoz trgovačke robe ove godine iznositi
samo 3,13 milijardi dolara, a 2,4 milijarde dolara 1992. godine. Nemoguće
je predskazati koji će prihod biti ostvaren od turizma, koji je nekada
iznosio 3 milijarde dolara, a ove godine skoro ništa.
(Hina) do
181347 MET dec 91
Prva faza sporazuma: Izrael će osloboditi 737 palestinskih zatvorenika
Australian Open: Swiatek ekspresno u osminu finala
Četvero mrtvih u noćnom napadu na Kijev; Ukrajinci dronovima napali skladišta goriva
SKV: Hrvatska u 4,30 sati
SKV: Svijet u 4,30 sati
TikTok: Bez Bidenova jamstva od nedjelje ćemo biti prisiljeni prestati s radom
Josip Dabro podnio ostavku
Južna Koreja: Istražitelji traže produljenje pritvora predsjednika
Trumpova inauguracija: SAD jačaju sigurnost meksičke granice u El Pasu
Tisuće Australaca bez struje uslijed jake kiše i razornih vjetrova