FORMALNI NESTANAK SSSR: TEŠKA ZADAĆA ZA UJEDINJENE NARODE

NEW YORK, 18. prosinca (AFP/Hina) - Formalni nestanak SSSR-a 1. siječnja predstavlja težak posao velikom broju diplomata UN koji smišljaju sve moguće pretpostavke o političkom tijelu sposobnom da ga zamijeni u Vijeću sigurnosti gdje SSSR ima stalno mjesto. Polazeći od temeljnog načela da cijela ili dio bivše sovjetske zajednice mora i dalje biti predstavljena u UN u ovom ili onom obliku, najoptimističniji diplomati se još uvijek nadaju da će Rusija, najveća nuklearna sila, brzo sklopiti dogovor s drugim republikama da "polagano" naslijedi SSSR. SSSR ironijom kalendara, u prosincu predsjedava Vijećem sigurnosti. Ovaj scenarij imao bi veliku prednost jer bi se izbjegla svaka preinaka Povelje Ujedinjenih naroda. Tako bi, 1. siječnja slijedeće godine, delegacije zemalja članica primile obavijest tajništva UN u kojim ih se izvještava da, od sada, Rusija preuzima stalno mjesto SSSR-a u Vijeću sigurnosti, kao što je to običaj i u slučaju kada jedan zemlja odluči promijeniti ime, na primjer Burma u Mianmar. Ali ovaj scenarij, gotovo suviše idiličan, izložen je opasnosti da se sukobi s htijenjem ponovo neovisnih republika bivšeg Sovjetskog Saveza da budu međunarodno priznate. Također postoji i druga pretpostavka diplomata koji zamišljaju da će Rusija zatražiti da dobije mjesto stalnog člana Vijeća, obrazlažući to preuzimanjem stroge kontrole nad nuklearnim naoružanjem bivšeg Saveza. Uporedo s tim, i druge republike će zatražiti svoj prijem u UN, s izuzetkom Bjelarusa i Ukrajine koje su članice Organizacije od njenog osnivanja 1945. godine, te tri baltičke zemlje (Estonija, Letonija, Litva) koje su postale članice 17. rujna, nakon pedesetogišnje aneksije od strane SSSR-a. Prema toj pretpostavci, Vijeće, koje može odlučiti da li je molba za prijem prihvatljiva ili ne, naći će se očito u pravoj neprilici. Drugi stalni članovi, kao Kina, mogli bi upotrijebiti svoje pravo na veto, što zaustavlja svaku odluku. Treća pretpostavka je da nova "zajednica nezavisnih država", koju su nedavano osnovale Rusija, Bjelarus i Ukrajina, i kojoj bi se moglo pridružiti pet srednjoazijskih muslimanskih republika, zatraži, kao takva, da bude primljena u UN i da dobije stalno mjesto. Pravno, takav prijem nije predviđen Poveljom UN koja prihavća samo države a ne zajednice država, kao što su Europska ekonomska zajednica ili Arapska liga. Ovaj scenarij predstavljao bi bez sumnje najkompleksnije rješenje, još više zbog toga što on ne bi smio isključiti individualni zahtjev za prijemom u članstvo svake republike bivšeg Saveza. U svakom slučaju, naglašava jedan diplomat, "pravo gubi u susretu s politikom", rješenje je uvijek moguće ako se sve strane slažu. To zahtijeva vremena i predstavlja cijeli niz složenih problema. Neki diplomati se boje da bi ta političko-pravna teška zadaća na međunarodnoj razini potaknula određene zemlje članice UN da zatraže promjenu Povelje kako bi bitno promijenili sastav Vijeća sigunosti i broj njenih stalnih članica, ili čak, ulogu Generalne skupštine za koju mnogi drže da je previše ograničena. Zapadni diplomati uvjeravaju da će u tom slučaju doći do pravih zapreka od strane stalnih članova koji imaju opasno pravno oružje: pravo na veto. (Hina) 180752 MET dec 91