KUŠNJE SAMOSTALNOG ODLUČIVANJA O GOSPODARSKOJ POLITICI

LJUBLJANA, 14. prosinca (Hina) - Kako se približava trenutak međunarodnog priznanja Slovenije, tako se približava i trenutak kada se slovenska politika više neće moći izgovarati na štete koje joj je nanijela bivša Jugoslavija, piše ljubljanski "Gospodarski vestnik". Naime, slovenski političari i ekonomisti mišljenja su da će Slovenija, usprkos svim unutarnjim teškoćama i vanjskim pritiscima, biti prinuđena radikalno reformirati svoje gospodarstvo. Tako dr.Aleksandar Bajt s ljubljnskog Instituta za ekonomska istraživanja tvrdi, da ovako ili onako započeta privatizacija neće preko noći urediti gospodarske odnose, kao što si to mnogi utvaraju. Slovensko gospodarstvo, slovenski se ekonomisti u tom pogledu slažu, traži temeljite reforme. Međutim, glede arsenala mjera koje se imaju poduzeti mišljenja se ne podudaraju. Naime, svijet poznaje temeljne uvjete za stabilizaciju svakog gospodarskog sustava osim društveno-vlasničkog. To znači da će se Slovenija morati latiti i nekih poteza, što su ih u bivšoj Jugoslaviji započinjali, ali nikad doveli do kraja, primjerice Milka Planinc, Branko Mikulić i Ante Marković. Naravno u aktualnim okolnostima Slovenija si neće moći dopustiti luksuz odustajanja na pola puta. Naravno, uza sve poteškoće, Slovenija ima i komparativnih prednosti. To su nacionalna homogenost u odnosu na ostatak bivše Jugoslavije, što omogućuje dugoročno suglasje o politici gospodarske stabilizacije. Ipak, ekonomisti upozoravaju na opasnost da se usprkos tomu Slovenija pretvori u "malu Jugoslaviju". Prva iskušenja su već tu: zakon o privatizaciji, zatim i monopoli koji su posebno ojačali u poljoprivredi nakon zatvaranja jugoslavenskog tržišta. Većina slovenskih stručnjaka zagovara konzervativnu fiskalnu politiku koja dugoročno izjednačuje fiskalne prihode i rashode. Slijedći nužni uvjet gospodarskog ozdravljenja, po njima, je prestanak eksperimentiranja na planu kreditno-monetarne politike, a koja bi morala prvenstveno brinuti o stabilnosti slovenske valute. Selektivne kreditne politike, smatraju, ne smije više biti. Politika visokih kamata mora osigurati zadržavanje štednih uloga u zemlji. Potom, mora se izbjegavati svaki veći nadzor nad domaćim cijenama. Potrebna je deregulacija gospodarstva kako bi se smanjili troškovi i stvorili uvjeti za novi investicijski ciklus. Financijski sektor ima služiti gospodarstvu. Svi se slažu da cilj samostalne Slovenije, za koju su se Slovenci odlučili na plebiscitu, ne može biti puko preživljavanje od danas do sutra u stalnom strahu za radno mjesto i životnu egzistenciju. Otud i pitanje stručnjaka i običnih ljudi, koliko će dugo trajati put iz "balkanskog raja" u Europu? Baselski ekonomski institut predviđa da gospodarstvo na tlu bivše Jugoslavije nije moguće stabilizirati prije kraja stoljeća. (Hina) do 140735 MET dec 91