"HRVATSKA, NOVA EUROPSKA DRŽAVA"

ZAGREB, 13. prosinca (Hina) - Velik broj hrvatskih znanstvenika, stručnjaka, javnih djelatnika i političara sudjelovao je na večerašnjem okruglom stolu "Vjesnika", čija je tema bila: "Hrvatska, nova europska država". Josip Šentija ustvrdio je da ratoborni i ekspanzionistički režim u Srbiji ne popušta u volji za osvajanjem Hrvatske, te da ne bi bilo realno očekivati da taj režim promijeni svoje ratne ciljeve. "Ovaj sadašnji režim u Srbiji možda je omražen u svijetu, ali nije bez potpore", istaknuo je Šentija, dodajući da odnosi snaga nadilaze ideološke parametre. General Anton Tus drži da je za rješenje krize paralelno s ratnom opcijom izuzetno važna i diplomatska opcija, kojoj se Hrvatska svesrdno priklonila. "Diplomacija nas previše ne mazi, sudeći bar po zadnjim rješenjima", rekao je Tus, ali je dodao da je to i normalno, s obzirom na vremensku kratkoću postojanja hrvatske diplomacije. On je istaknuo da će rat biti bliži svršetku ako diplomatska opcija bude jača. "Idućih tjedan-dva bit će presudni za Hrvatsku", rekao je Mario Nobilo, dodavši da "nama prilično nesklona američka politika, usprkos jakom utjecaju, ipak neće pokolebati Njemačku da prizna Hrvatsku", i to stoga što je, prema Nobilu, "ulog mnogo veći zbog činjenice što se na problemu Hrvatske testira jedinstvo Europe". Po Nobilovu mišljenju "predsjednik Srbije Slobodan Milošević neizravno crpi snagu iz pasivnosti američke politike". Nobilo je zaključio da se težište rješenja hrvatskog problema seli iz Europe u Ujedinjene narode, što je, prema njegovim riječima, "s jedne strane loše, jer se time rješenje problema usporava, a s druge strane dobro, jer odluke UN imaju izuzetno veliku težinu". Po Zvonku Lerotiću, "da je u Hrvatskoj totalni rat, te da ne postoji pozadina u kojoj industrija može kako-tako funkcionirati, rat bi se drukčije odvijao, mnogo nepovoljnije za Hrvatsku". Govoreći o izvješću arbitražne komisije iz Den Haaga, Lerotić je rekao da je "to u biti prvi dokument u Europi kojim se legitimira stvaranje novih država, jer je to pravna i legitimna osnovica za ono što se može dogoditi 16. ili 18. prosinca, kada je od nekih najavljeno priznavanje Hrvatske". Dušan Bilandžić iznio je mišljenje da rat u Hrvatskoj neće još dugo trajati ako se međunarodni faktor jače angažira, no da je Srbija protiv mira, jer bi on donio nekoliko za nju teških posljedica. "Srbija bi tada morala priznati da Makedonija nije južna Srbija, da Crna Gora nije više drugo oko u glavi, te da u Bosni i Hercegovini ne žive Srbi muslimanske vjeroispovijesti", rekao je Bilandžić. Književnik Ivan Aralica izrazio je "razočarenje našim potencijalnim saveznicima koji su potpuno zakazali, te se pokazali nedoraslim za ovaj trenutak". "Možda smo malo preplašeni politikom Amerike, ali to ne treba gledati tako katastrofalno", istaknuo je Aralica, napomenuvši da i Sjedinjene Države idu na priznavanje republika, "ali ne parcijalno, nego globalno". Ministar kulture, prosvjete i športa Vlatko Pavletić upozorio je da Hrvatska ne smije pasti u stanje depresije ako ne bude priznata do Božića. On je, govoreći o hrvatskoj kulturi, istaknuo da ona ima vrijednosti koje ju čine europskom, te da hrvatska kultura nikada nije bila provincijalna, iako ju je dugo kočila sjena jugoslavenstva. (Hina) zg 132028 MET dec 91