"PRIJEDLOG O MJERAMA ZAŠTITE OKOLIŠA U RATU I POSLIJE NJEGA"

ZAGREB, 13. prosinca (Hina) - Odjel za toksikologiju Glavnog sanitetskog stožera Republike Hrvatske uputio je hrvatskoj Vladi "Prijedlog o mjerama zaštite okoliša u ratu i poslije rata", u kojem predlaže: "hitno osnivanje ministarstva zaštite okoliša u Vladi Republike Hrvatske s fondom zaštite okoliša i eventualnom agencijom, kao i hitno donošenje i izglasavanje zakona o zaštiti okoliša te propisa koji reguliraju maksimalno dopuštene emisije polutanata i njihovo praćenje u okolišu, postupanje s otpadom, određivanje uvjeta izgradnje sa stanovišta zaštite okoliša i druge aspekte tog problema koje je zapad već riješio". Također se predlaže osnivanje referentnih odnosno kontrolnih ustanova za te poslove, aktivno uključivanje svih meritornih hrvatskih stručnjaka u zemlji i svijetu, maksimalno korištenje zapadnih iskustava, te iskorištavanje svih mogućnosti financiranja te djelatnosti iz međunarodnih izvora koji projektima zaštite okoliša stoje na raspolaganju. Ovi prijedlozi Odjela za toksikologiju temelje se na snimci stanja, gdje se ističe da je zaštita okoliša u Hrvatskoj patila prije rata od brojnih manjkavosti, čije su se posljedice ogledavale u nesustavnom praćenju polutanata, izgradnji ekološki neprihvatljivih postrojenja na temelju neadekvatnih ekoloških studija, neprihvatljivim prijedlozima vezanim za poslove zaštite okoliša, itd. "Rat je zaoštrio probleme ugrožavanja okoliša na cijelom području Republike Hrvatske", navodi se u "Prijedlogu" i dodaje kako je Odjel za toksikologiju imao bolji uvid u štete koje su nastale diljem Hrvatske iako kvantitativno nije bilo moguće potpunije ocijeniti njihovu veličinu. "Smatramo da se već danas mora povesti računa o svim pojavama nekontroliranog rasipanja kemikalija u okoliš i prirediti jasne planove praćenja kemikalija u okolišu i eventualnih sanacija, posebno sa stanovišta proizvodnje hrane i snabdjevanja pučanstva pitkom vodom", kaže se u "Prijedlogu". Nakon završetka rata otvaraju se pitanje ulaganja u nova postrojenja i nove stambene objekte, ističe se u "Prijedlogu" i kao golema opasnost ocjenjuje da danas ne postoje zakoni i propisi koji bi sa stajališta zaštite okoliša regulirali obnovu razrušenog. "Nedostatak propisa omogućuje u budućnosti razvoj prljave privrede na teritoriju naše države iako su komparativne prednosti na strani proizvodnje zdrave hrane i turizmu", navodi se u "Prijedlogu" i dodaje: "Na temelju nekih zbivanja oko organizacije novih poduzeća u Hrvatskoj može se naslutiti težnja ozakonjenju uvoza otrovnih otpada iz europskih zemalja. Odjel za toksikologiju ističe da mjere zaštite okoliša mogu značiti dodatno financijsko opterećenje za poduzetnika, ali sa globalnog državnog stajališta one donose ekonomsku korist državnoj zajednici, poduzetnicima koji se prilagode državnoj strategiji tzv. održivog razvoja. Upozorava se i na činjenicu da je za priključenje Europskoj ekonomskoj zajednici nužno izjednačiti s njima politiku i propise zaštite okoliša. Napominje se da je Odjel za toksikologiju okupio sve relevantne stručnjake za ekotoksikologiju ove zemlje i da bi bilo šteta zapostaviti ovaj problem i dopustiti osipanje stručnjaka, te dodaje da znatan broj svjetskih stručnjaka za ekotoksikologiju, koji su našeg porijekla, imaju volje pomoći domovini. (Hina) mć 131242 MET dec 91