SKUP EUROPA I NOVINARSTVO 92. - ZNANSTVENI SKUP

STUBIČKE TOPLICE, 12. prosinca (Hina) - "Novinarstvo i Europa 92" tema je trećeg međunarodnog znanstvenog skupa koji će se u Stubičkim Toplicama tri dana baviti teorijskim i praktičnim problemima novinarstva u Hrvatskoj. Organizorati tog skupa su Fakultet političkih nauka u Zagrebu i Hrvatsko novinarsko društvo, a glavni pokrovitelj Hrvatsko željezničko poduzeće. Skup je otvorio predsjednik Organizacijskog odbora prof. Mario Plenković, a potom su nazočne pozdravili Stipe Mesić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske prof. dr. Zdravko Tomac, ministar inofrmiranja dr. Branko Salaj, predsjednik Skupštine Sveučilišta u Zagrebu i predstavnik Ministarstva znanosti prof. dr. Jure Radić, gradonačelnik Zagreba Boris Buzančić, te predstavnik Donje Stubice Stjepan Gmaz, a u ime organizatora dekan Fakulteta političkih nauka u Zagrebu dr. Ivan Prpić, te predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Ante Gavranović. U radu tog znanstvenog skupa sudjeluju i gosti iz Litve, Ukrajine, Slovačke, te susjednih nam republika Slovenije, Bosne i Hercegovine, kao i članovi Informativnog štaba Republike Hrvatske. Novinarstvo i Europa 92. tema je kojom se postavlja pitanje je li hrvatsko novinarstvo spremno i sposobno stvoriti novinarstvo po mjeri čovjeka, građanina, po kriteriju Europe, kao autohtono slobodno i profesionalno novinarstvo, ali uz to i odgovorno. To je, uvodno otvarajući skup, istaknuo predsjednik Organizacijskog odbora prof. dr. Mario Plenković. Pozdravljajući nazočne znanstvenike i novinare iz Hrvatske, te goste, Stipe Mesić ponovio je svoja viđenja o scenariju rata u Hrvatksoj, ističući da se ovaj rat nije mogao izbjeći kako neki sada propagiraju, jer kako je rekao, na sceni je ostvarenje ratnih ciljeva Srbije iz I svjetskog rata, koja, kaže Mesić, nikad nije željela višenacionalnu zajednicu već veliku Srbiju i kad to nije ostvareno pribjeglo se ratovanju. Jer, kako kaže Mesić, ni u jednom ratu u svijetu nije se kao u Hrvatskoj gađalo kao ciljeve bolnice, škole, vrtiće. Europa, a ni Amerika, kako je rekao, još ne vide što se u Hrvatskoj događa, još ne znaju sve činjenice. Srbija istodobno propagira u svijetu ovaj rat kao etničke sukobe u Jugoslaviji i zato Stipe Mesić smatra da u tom ratu za istinu u Hrvatskoj nezamjenjivu ulogu imaju novinari i sva sredstva komunikacija kako bi istina doprla do ušiju onih koji donose odluke. A kada nas svijet prizna, smatra Mesić, sve će ići brže jer ćemo se uključiti u svjetske mehanizme koji nas mogu zaštititi od agresije. U ime hrvatske Vlade skupu se obratio potpredsjednik prof. dr. Zdravko Tomac, govoreći o novinarstvu u demokraciji. Vlada će, rekao je Tomac, poduprijeti samostalno i slobodno novinarstvo, ono koje će moći kritizirati Vladu, ali argumentirano i odgovorno. On je iznio više primjera kako su javno napadani i optuživani ljudi na temelju neistina i izmišljotina u nemogućnosti da se obrane. On je istaknuo, međutim, da se odredbe Uredbe o ratnom informiranju dosad nisu primijenile ni na koji medij, premda je bilo nedobronamjernih i lažnih kritika. Takve kritike često, ocjenjuje Tomac, izlaze izvan standarda slobodne javnosti i medija na zapadu. Ministar informiranja u Vladi Republike Hrvatske dr. Branko Salaj govorio je o novinarstvu u ratnim uvjetima. Ističući kako treba stimulirati prave izvještaje s činjenicama i reportaže, a ne samo komentare. Novinarski skup uz ostale pozdravio je i gradonačelnik Zagreba Boris Buzančić koji je, među ostalim, novinarima poručio da bez obzira na našu ojađenost mi moramo svijetu pokazati da naša kultura nije samo na papiru, da smo dostojni Europe, ali rekao je on, moramo pritom imati mjere, duha i dobrog ukusa. Skup je pozdravio i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Ante Gavranović koji je izlagao o gospodarskom okruženju Hrvatske. Generalni direktor Hrvatske izvještajne novinske agencije Milovan Šibl i njegov pomoćnik Branko Hebrang podsjetili su sudionike skupa na sve što je učinjeno od 18. kolovoza 1990. i prve vijesti o "balvan revoluciji", kada je Hina zamišljena da nasuprot neodrživoj Tanjugovoj prosrpskoj propagandi afirmira istinu o Hrvatskoj u svijet. Unatoč mladim, poviješću neopterećenim, ali i neiskusnim novinarima, agencija se u proteklih godinu dana, po svom općem servisu, svrstala u red srednjih agencija, kakve primjerice postoje u Austriji, Belgiji ili Nizozemskoj. Danas Hina u općem servisu već emitira, kako je rečeno, 250 vijesti dnevno. Njezin servis primaju brojni mediji na prostoru ne samo Hrvatske i Slovenije već i bivše Jugoslavije i svijeta. Hina surađuje i izmijenjuje informacije s France presseom, Reuterom, UPI-om, a uskoro će i s njemačkom agencijom DPA. Pisaće strojeve zamijenili su u Hini kompjutori, a sve te vijesti proizvodi i planira 50 zaposlenih, od čega 30 stalno zaposlenih novinara i pedesetak stalnih vanjskih suradnika. To je nekoliko puta racionalnije od svjetskog prosjeka. Planovi su veliki, rečeno je, od stvaranja fotografske agencije Hrvatske, zajedno s Večernjim listom, do raznih novih poslovnih servisa, audio vijesti, stripova za novine itd. Znanstveni skup Novinarstvo i Europa 92. nastavljen je raspravom za okruglim stolom o novinarstvu u ratnim uvjetima. (Hina) mn 121509 MET dec 91