AKTUALNA GOSPODARSKA KRETANJA I MONETARNO OSAMOSTALJENJE REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB, 11. prosinca (Hina) - Povećanje proizvodnje i izvoza temeljne su odrednice gospodarske strategije Republike Hrvatske. Pretpostavke za ispunjenje te zadaće su potpuna mobilizacija svih materijalnih i ljudskih potencijala te promišljeni i sustavni zahvati u gospodarskom sustavu republike, osobito u monetarnoj, kreditnoj i fiskalnoj politici. To je, među ostalim, istakao inž. Ivica Gaži u uvodnom izlaganju na tribini o aktualnim gospodarskim kretanjima i monetarnom osamostaljenju Republike Hrvatske, održanoj danas u Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu. Tribinu su za vijećnike Skupštine grada Zagreba upriličili klubovi svih stranaka zastupljenih u Skupštini grada u suradnji sa skupštinskom Komisijom za gospodarstvena pitanja i Gradskim sekretarijatom za gospodarstvo. Hrvatskom su gospodarstvu, prema riječima inž. Gažija, ratnim razaranjima pričinjene ogromne štete. U dosadašnjem je tijeku rata stradala gotovo trećina gospodarskog potencijala republike, a ratna se razaranja nastavljaju nesmanjenom žestinom. Svi važniji pokazatelji svjedoče o teškom položaju gospodarstva; pad proizvodnje dijelom je zaustavljen na vrlo niskoj razini tek u listopadu, vanjskotrgovinska razmjena u stalnom je padu, a istodobno se povećava broj nezaposlenih i nastavlja rast cijena, a stoga sve više jača i socijalni pritisak, dodatno opterećen razmjerima ratnih razaranja. Sve to, istakao je inž. Gaži, ukazuje na činjenicu da je prijeko potrebno odmah, ne čekajući da se rat okonča, započeti promišljenu obnovu gospodarskog sustava republike. Pritom svim mjerama monetarne, kreditne i fiskalne politike treba poticati proizvodnju i izvoz, najvažnije među uvjetima opstanka i obnove gospodarstva. Hrvatska gospodarska komora, koja bi u promišljanju i provođenju gospodarske politike uskoro trebala postati ravnopravan partner Vlade, predložila je i sasvim određene oblike kojima bi se prikupljala za to potrebna sredstva. Među ostalim i raspisivanje domaćeg i vanjskog (dinarskog i deviznog) patriotskog zajma te prikupljanje sredstva građana posredstvom štedno-kreditnih zadruga i drugih financijskih institucija. U daljnjem je izlaganju inž. Gaži iznio i obrazložio niz sustavnih mjera koje HGK predlaže za očuvanje tehnološko-poslovnog jezgra republičkog gospodarstva, koje je i najčvršći oslonac političkoj samostalnosti i neovisnosti Republike Hrvatske. O monetarnom osamostaljivanju Republike Hrvatske, koje je također važna pretpostavka njezinog suvereniteta te očuvanja i obnove republičkog gospodarskog sustava, okupljenim je vijećnicima govorio gospodin Zdravko Rogić, zamjenik guvernera Narodne banke Hrvatske. Pripreme za monetarno osamostaljenje Republike Hrvatske su, prema njegovim riječima, počele početkom srpnja, nakon poznatih događanja koja su prethodila isključenju Hrvatske i Slovenije iz jugoslavenskog bankovnog sustava. Postupak bi trebao biti okončan do kraja godine, kada se očekuje uvođenje Hrvatskog dinara. Riječ je o privremenoj valuti, kojom će se hrvatski gospodarski sustav štititi od monetarnih udara i pokušaja pljačke materijalnih dobara, poput upada Srbije u jugoslavenski platni sustav koncem prošle godine. Hrvatski dinar, o privremenim značajkama kojeg svjedoči i činjenica da će ga emitirati Ministarstvo financija, a ne Narodna banka Hrvatske, bit će prethodnica uvođenju prave hrvatske valute - krune (sa sto banica). Ta će valuta, naime, biti uvedena tek po obnovi i ozdravljenju republičkog gospodarstva, što će biti i temelj stabilnosti, a konačno i konvertibilnosti hrvatske valute. (Hina) dh 112122 MET dec 91