IZBOR IZ PISANJA SVJETSKOG TISKA, TV I RADIJSKIH POSTAJA

ZAGREB, 11. prosinca (Hina) LA LIBRE BELGIQUE (Belgija) - List objavljuje komentar Roberta Verdussena o ratu u Hrvatskoj. "Za vrijeme sastanka u Maastrichtu, u srcu Europe, i dalje se širi krvava i sramotna mrlja", izjavljuje autor, dodajući da Hrvatska u posljednjim danima doživljava ono što su Libanon i Kuvajt proživljavali mjesecima, čak godinama: teroriziranje civilnog pučanstva natjeranog u bijeg, potpuna razaranja, mržnju koja će se prenositi naraštajima. Autor navodi da je francuski filozof Andre Glucksmann Dubrovnik nazvao "Pearl Harbourom kulture", pa, upitavši se kako ljudi mogu, s namjerom brisanja prastarih nesnošljivosti, ići do pokušaja brisanja jedne tako slavne prošlosti, ocjenjuje to skandaloznim. Za razliku od Cyrusa Vancea, koji upotrebljava blažu riječ - anarhija. Nadalje piše kako se jugoslavenska drama odvija uz zaprepašćujuću ravnodušnost Europe, koja traži samu sebe, koketirajući sa zastarjelim nacionalistima u ime interesa zemlje koja je unatoč krizi dobro opskrbljena. I to se sve zbiva pred očima Europe koja se teško budi iz dugog sna, što više nalikuje noćnoj mori - komunizma. Autor ističe slabost te Europe, i to ne samo na gospodarskom planu, dodajući da boluje od političke anemije. Najbolji primjer te bolesti jest jugoslavenski građanski rat, koji bi se mogao proširiti ako se Europa ne probudi. Europljani nisu spremni umrijeti za Hrvatsku, ističe se dalje, kao ni njihovi političari, koji su uvijek zaokupljeni samo predizbornim bitkama. Potom se ističe i povijesna odgovornost dvanaestorice, koji su ponovno ustoličili kuvajtskog emira, ne brinući se o demokraciji, ali nemaju hrabrosti mobilizirati se za spas ponovno rođene demokracije u srcu svog vlastitog kontinenta. "EZ je dužan napisati novu stranicu povijesti, dok se stranica ne okrene", završava autor. DER STANDARD (Austrija) - Nakon sažetka interviewa saveznog kancelara Vranitzkog u povodu netom završene sjednice Ministarskog vijeća i odluke o poštivanju termina EZ-a za priznavanje Slovenije i Hrvatske, Georg Possaner izvješćuje o posjetu britanskog ambasadora u Beču Briana Crowea austrijskom ministarstvu vanjskih poslova. Prema izvorima u samom ministarstvu, Crowie je prenio zabrinutost svoje vlade, izazvanu navještajima osamljenog austrijskog nastupa u priznanju Hrvatske i Slovenije, istaknuvši da Velika Britanija razumije simpatije koje Austrija njeguje prema jugoslavenskim republikama, ali istodobno upozorava da bi priznanje u ovom trenutku bilo preuranjeno, te da bi ugrozilo mirotvorne napore UN i haške konferencije, zaključuje Possaner svoje izvješće. BRITANSKI RADIO BBC - "JA ima sve više teškoća oko novačenja kadrova. Danas su u Srbiji održana dva prosvjeda rezervista koji ne žele ići na frontu u Hrvatsku, a vojne vlasti prijete da će zbog skrivanja i odbijanja da se odazovu pozivima u vojsku na sudu završiti nekoliko tisuća vojnih obveznika iz Srbije", izvješćuje Gabriel Partosh. Prema njemu, jedino Srbija i Crna Gora još surađuju sa saveznom vojskom. "To je zato što je savezna vojska", kaže on, "i po svojim ciljevima i po sastavu sada srpska, premda to nije po imenu". Partosh iznosi da je crnogorska vlada sve zabrinutija zbog broja rezervista koji su unovačeni, pogotovu što je taj broj razmjerno veći za tu republiku nego za Srbiju. "Sporovi o tome tko trebao biti unovačen i u kakvu brojčanom sastavu pomućuje međunacionalne odnose i općenito političku klimu u Srbiji", napominje Partosh. "Kosovski Albanci-rezervisti nisu unovačeni jer se drži da su potpuno nepouzdani, ali zato se novačenje punom parom provodi u višenacionalnoj Vojvodini. Za nacionalne manjine u Vojvodini rat u Hrvatskoj nije njihov rat. Oni se ne žele boriti i poginuti za nešto što većina onih koji nisu Srbi drže ratom za stvaranje Velike Srbije. Što se samih Srba tiče, mnogi od njih sada dovode u pitanje ono što kažu srpske vlasti, tj. da se rat vodi kako bi se zaštitili Srbi u Hrvatskoj. Premda je organizirani antiratni pokret razmjerno slab, bilo je spontanih manifestacija protiv rata, dijelom izazvanih i slabom organizacijom savezne vojske, što je izazvalo brojne žrtve. Savezne vojne vlasti zaprijetile su da će suditi onima koji izbjegavaju obveze prema saveznoj vojsci. Sudski pozivi već su upućeni na oko deset tisuća adresa, ali pokušaji da se kazne oni koji odbijaju služiti vojsku mogli bi imati negativan učinak i izazvati velike prosvjede. Vlasti će možda biti veoma selektivne u odabiru onih koje će kazniti za izbjegavanje služenja u vojsci. Možda će se usredotočiti samo na proturatne aktiviste i pripadnike manjina", završava Partosh. (Hina) fp 110553 MET dec 91