SERVIS POSEBNIH NASLOVA (GORBI)

Nadnaslov: Sovjetski predsjednik ne priznaje političku stvarnost Naslov: Gorbačov objavio "ustavni rat" Podnaslov: Svojim stajalištima šef već nepostojeće države mogao bi pogoršati stanje u zemlji - Gorbačov izbjegao ići do kraja, jer bi to značilo izdati naredbu za hapšenje čelnika republika koje su proglasile nezavisnost Piše: Paola MESSANA, AFP MOSKVA - Mihail Gorbačov je odlučio ne priznati političku stvarnost ocjenjujući protuustavnom, u nedjelju u Bjelorusu osnovanu, Zajednicu neovisnih država i zalažući se za saziv izvanrednog Kongresa narodnih deputata, bivše ustavotvorne skupštine SSSR-a, koja se de facto raspala u rujnu. To stajalište predsjednika će pogoršati političke borbe u zemlji, gdje je ostvarenje neovisnosti više republika, među kojima su Rusija i Ukrajina, već nepovratni proces. Nakon 24 sata potpune tišine federalnih institucija, sovjetski čelnik je u ponedjeljak kasno uveče reagirao na udar ruskog predsjednika Borisa Jeljcina, ukrajinskog predsjednika Leonida Kravčuka i bjelorusa Stanislava Šuškeviča u kratkom izvještaju koji je pročitao voditelj televizije velikom brzinom, i to nakon što je središnja informativna emisija več trajala više od četvrt sata. Međunaslov: Šok metoda Tim izvještajem Gorbačov predlaže organiziranje općenarodnog referenduma. To je teško izvediva inicijativa, jer velika većina birača već je u republikama koje više ne priznaju centralnu sovjetsku vlast. Ni u jednom trenutku Gorbačov u tom izvještaju ne razmatra mogućnost ostavke, prijetnje kojom je međutim često mahao ubrzavajući proces sklapanja Ugovora o savezu. "Radi se o preobličavanju države, i taj problem treba biti rješen sukladno s ustavom", ocjenjuje Gorbačov. "Šok" metoda koju primjenjuju trojica predsjednika, koji su jednostavno izdali naredbu u svom zajedničkom dokumentu da "SSSR više ne postoji", nije predviđena ustavnim odredbama sovjetske države. Međunaslov: Ustavni rat Predstavljajući se zaštitnikom sovjetske ustavne legalnosti, Gorbačov nije do kraja branio taj argument, što bi moglo dovesti do odluke o uhićenju prekršitelja zakona. On se pozivao na procese koji su se već zorno pokazali neefikasnim, ne uzimajući u obzir da su ih događaji iskrsnuli nakon propalog puča očito pretvorili u ruševine prošlosti. Referendum o budućnosti Saveza od ožujka je bio težak za organiziranje i potpuno uzaludan. Težiti organizaciji novog referenduma tih razmjera danas izgleda nerealno, pa i apsurdno. Kongres narodnih deputata, koji ima više od 2.000 parlamentaraca, je bio praktički zaboravljen u rujnu. Ta "najviša ustavna" instanca Saveza je prenijela sve svoje ustavne moći "novom vrhovnom sovjetu" (parlamentu), da bi se potom de facto raspala. Prijedlog da o dokumentu iz Minska raspravljaju savezni i republički parlamenti čini se prihvatljivijim, pošto su neki deputati - naročito ukrajinski - izrazili nezadovoljstvo nakon što su bili zaobiđeni u procesu slavenskog "spajanja". "Objava ustavnog rata" sovjetskog predsjednika sliči beznadnoj želji sačuvanja moći, stavu koji može produbiti krizu u zemlji. (Hina)dd 102226 MET dec 91