RASPRAVA U SABORU

ZAGREB, 5. prosinca (Hina) - Poslije devedesetominutne stanke zajednička sjednica triju saborskih vijeća nastavljena je raspravom o izvješćima Vlade o međunarodnom položaju Hrvatske i gospodarskoj situaciji u Republici. Osvrčući se na izlaganje o stanju u gospodarstvu zastupnik Ivan Kolak založio se za što djelotvorniju kontrolu poreznih obveznika i kaznene mjere za sve one za koje se utvrdi utaja poreza. Zastupnik s Visa Miće Radišić upozorio je na koncentriranje velikih armijskih snaga na i oko Visa, provođenje specijalnog rata i 45-to dnevnu blokadu otoka. Podsjećajući da je Vis posljednja općina gdje nije dogovoreno izmještanje mirnodopskog sastava Jugoslavenske armije, Radišić se zauzeo za što hitnije rješenje i dogovor o izmještanju te predložio da Sabor donese zaključak kojim bi se za to zadužila Vlada. On se ujedno založio i za slanje Europskih promatrača na Vis. Zastupnik Ivica Pašalić ocjenio je da mirovne snage UN trebaju doći prvenstveno na granice Hrvatske, a budući je potrebno i na krizna područja, ali njegovo je mišljenje samo do trenutka dok se ne provedu odredbe jučer prihvaćenog Zakona o manjinama, odnosno provođenja slobodnih izbora na tom području. Zastupnik iz Siska Marijan Malina predložio je da se u pregovore s Jugoslavenskom armijom u Petrinji i na Baniji uključe i predstavnici Vlade Republike Hrvatske te upozorio da se pravovremeno ne reagira na laži beogradskog tiska, po kojem radnici srpske nacionalnosti rade pod prisilom, mobiliziraju se i šalju na prve linije fronte. Zastupnik Zvonimir Jurić predložio je da auto-cestu Zagreb-Županja kontroliraju Europski promatrači, jer, naglasio je on, ona je još uvijek zatvorena, a važna je i Europi i nama. Zastupnik Marin Mileta izrazio je nezadovoljstvo radom Vrhovnog državnog vijeća koje je, precizirao je, često "izdaje priopćenja kao da ima atribut nositelja vlasti". Po njegovom mišljenju u Vrhovnom državnom vijeću ne bi smio biti predsjednik Sabora, jer, nastavio je Mileta," po ustavnoj odredbi Sabor je jedno, a predsjednik Republike drugo." Odgovorio mu je predsjednik Sabora Žarko Domljan riječima da je Vrhovno državno vijeće osnovano Uredbom predsjednika Republike i da će ju dok je ona na snazi on i poštovati. Opsežna rasprava se nastavila nastupom desetak zastupnika, među kojima se izdvaja polemičan istup zastupnika Ante Prkačina koji je kritizirao vanjsku politiku Republike Hrvatske te "bujanje paradržavnih organa" u hrvatskoj vlasti. Optužio je predsjednika Republike Hrvatske da se svojom Poslanicom umješao u posao pravosudnih organa u Republici Hrvatskoj i prejudicirao pravnu situaciju oko Dobroslava Parage, te Paragu, po mišljenju Prkačina, proglasio krivim iako to zakonom nije utvrđeno. Prkačin se zauzeo da Sabor pokrene postupak za oslobađanje predsjednika HSP-a, čemu se usprotivio Vladimir Šeks, apelirajući na Sabor da to ne prihvati. To bi tek, po Šeksu, marginaliziralo sudstvo u Republici Hrvatskoj, i značilo prihvaćanje onoga što Prkačin imputira predsjedniku Republike. Naime, po Šeksu, dr. Tuđman nije proglasio Paragu krivim nego je politički kvalificirao njegovu djelatnost. Pri kraju rasprave, predsjednik i potpredsjednici Vlade Republike Hrvatske dr. Franjo Gregurić, dr. Mate Granić i Jurica Pavelić odgovarali su na niz pitanja postavljenih u raspravi i zahvalili se na korisnim napucima. Dr.Granić je ukazao na "najveću kalvariju Hrvatske" - 565.000 izbjeglica koji Hrvatsku uz sve strahote njihovih sudbina dnevno koštaju 3,5 milijuna njemačkih maraka. Izvjestio je o formiranju Ureda za izbjeglice izravno pri Vladi Republike Hrvatske koji će raditi na osiguranju povratka izbjeglica sukladno djelovanjima mirovnih snaga Ujedinjenih naroda u Hrvatskog. Granić je upozorio na nekorektno držanje armije pri dogovaranju o razmjeni zarobljenika i naglasio da je jedini dogovor moguć sa njima uz nazočnost pregovarača predstavnika Ujedinjenih naroda i Europske zajednice. Predsjednik Gregurić je upoznao da će se, prema njegovim sadašnjim spoznajama, mirovne grupe razmjestiti u Hrvatskoj, u Bosni i Hercegovini, te na granicama Hrvatske sa Crnom Gorom i Srbijom. "Radi se sada na utvrđivanju broja zemalja koje će dati svoje snage i "plave kacige , ali je već sada jasno da će to biti veće snage nego ikada do sada upućene na neka od kriznih točaka na zemlji. Krajem tjedna u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda će se odlučivati gdje će se točno te snage trenutno uputiti" rekao je Gregurić. U vezi s nedavno objavljenom radnom mobilizacijom, Gregurić je objasnio da se radi o preraspodjeli kadrova tamo gdje su oni najpotrebniji i rekao da u više općina vlast ne funkcionira na zadovoljavajući način. Oni traže da im se dodjele vladini povjerenici, a potom neki hrvatsku vladu kritiziraju kako forsira centralizam, završio je dr. Gregurić. (Hina)vk 051636 MET dec 91